Privredna struktura u BiH verovatno je lošija nego u zemljama u okruženju i takva je nasleđena iz Jugoslavije kad je BiH bila sirovinsko-bazna osnova za prerađivačku industriju, pa su sa raspadom Jugoslavije mnoge bosanskohercegovačke firme izgubile tržište, a za Bosnu je specifično i to što je rat u njoj imao veća rušilačka dejstva nego u bilo kojoj zemlji u okruženju, pa je ona imala i lošiju polaznu osnovu u odnosu na njih – kaže u razgovoru za Danas docent Ekonomskog fakulteta u Banjaluci dr Milenko Krajišnik ocenjujući ekonomske uzroke protesta građana u BiH.


Na pitanje da li je protektorat međunarodne zajednice na ekonomiju Bosne uticao pozitivno, negativno ili neutralno, Milenko Krajišnik kaže da je jednim delom uticao pozitivno, a jednim delom negativno.

– Pozitivno u smislu da je izvestan dio ili znatan dio ekonomske pomoći iz inostranstva ipak stigao u BiH i izvršio ključne obnove kad je pitanju infrastruktura, energetika i tako dalje – kaže Krajišnik.

Međunarodni protektorat je, međutim, po njemu uticao i negativno zato što Bosna nije bila samostalna u vođenju ekonomske politike.

– Bosna ima monetarnu politiku karensi borda koja je odsustvo monetarne politike, nema poluga da se prilagođava u međunarodnim odnosima, mada je karensi bord jedino moguće rešenje u ovakvoj složenoj strukturi BiH kakva jeste. Ali je neefikasan kao sistem – kaže Krajišnik.

On smatra da je i spoljnotrgovinska politika dobrim delom vođena pod uticajem međunarodnih faktora i nije njenoj ekonomiji dobro činila:

– Prve carinske stope su napravile Bosnu vrlo otvorenom za međunarodnu trgovinu, a ona u konkurentskom smislu nije bila spremna za to. Kad je kod nas prosječna carinska stopa bila sedam posto, onda je u jednoj Sloveniji, koja još nije bila u EU, bila znatno viša. A mi smo sa Slovenijom imali trgovinsku razmjenu 11 naprema jedan. Zatim, mislim da su visoki predstavnici imali određenu svoju ulogu i u ekonomskom životu, ne samo u političkom. Pa su onda imali pomalo uticaja i na privatizacije banaka, na liberalizaciju energetskog sektora. Za vreme visokog predstavnika iz Austrije, austrijske banke su bile vrlo prisutne u Bosni i ostale su tu, u vreme visokog predstavnika iz Engleske priča o energetici i energetskim potencijalima uglavnom se vezala za neke kompanije iz Engleske. Dakle, visoki predstavnici su, može se reći da je to i logično, bili na neki način i ambasadori zemalja iz kojih dolaze, a u smislu ekonomske saradnje.

Bosna nije velika zemlja, ali je raznolika, ali što se trenutnog ekonomskog stanja tiče, razlika između njena dva entiteta nema.

– Ekonomsko stanje je približno slično u oba entiteta u smislu veličine per capita dohotka, u smislu spoljno-trgovinskog deficita, u smislu nezaposlenosti. Manje-više su to sve približno isti parametri – kaže Krajišnik.

Sporovi oko toga da li je stopa nezaposlenosti 27,5 odsto, koliko je po Anketi o radnoj snazi, ili 44 odsto, koliko je registrovana, nisu bitni, jer su obe visoke, ali Krajišnik bi pre poverovao podacima iz Ankete o radnoj snazi. Ipak, on smatra da aktuelni protesti u BiH imaju socijalnu dimenziju, ali „definitivno po svim grafitima, izjavama, zahtjevima, ovi protesti imaju politički karakter“.

– Znate, gladan čovjek traži radno mjesto, a ne traži ukidanje Predsjedništva, a naročito ne ukidanje entiteta – kaže Krajišnik.

Kad bi ekonomisti u Bosni znali šta treba prvo učiniti da se iz postojeće situacije izađe, svi bi bili nobelovci, priznaje Krajišnik, ali sam smatra da bi za početak bilo neophodno da se Bosna više pozabavi pitanjima ekonomije nego politike i da za takav pravac dobije podršku međunarodne zajednice.

– Nije pitanje Sejdić-Finci ključno pitanje, to je toliko beznačajno pitanje za BiH, za njen ekonomski pa čak bih rekao i demokratski razvoj. Ja sam čuo informaciju da gospodin Finci ima najviše funkcija kao pojedinac, a kao, ne može se kandidovati za predsjednika pa je to sad nešto poseban problem. Insistira se na takvom problemu, ljudi se ovde njime bave dugo, a ne bave se drugim problemima, i onda zbog političkih pitanja dođe do tenzija koje onda ugrožavaju ekonomsku priču. Trebalo bi da se vlasti više bave ekonomijom, da međunarodna zajednica iskreno pomogne u tom smislu – kaže Krajišnik.

Evropska unija bi trebalo da otvori svoje veliko tržište, ali iskreno:

– Ne u smislu da se Bosni daju neke posebne beneficije, ali ne ni u smislu da joj se postavlja zahtjeve za koje oni znaju da ih BiH ne može ispuniti. Recimo, kakve veze ima pitanje Sejdić-Finci sa preferencijama u trgovini sa EU? Nema nikakve. Ili zašto ne možemo izvoziti ribu u EU kad je imamo. Znate oni nama daju da izvozimo mandarine , koje nemamo, a ne daju ribu koju imamo.

Dugovi MMF-u

– Kratkoročni dugovi koji pritiskaju BiH, kakav je ovaj iz MMF-a, treba da budu restrukturirani za duži period. MMF dadne velike pare i traže da im se vrate, to ćete vidjeti i vi u Srbiji uskoro, traže da im se vrate za dvije godine, odnosno za tri, a jednu godinu grejs perioda, a znaju da to ne mogu zemlje vratiti. Mogu vratiti, ali da sve drugo obustave, mogu vratiti njima pare, a da obustave svu potrošnju kod kuće, a onda su tek propali. Jer, nikad nemojte zaboraviti da je vaša potrošnja nečiji prihod – kaže Milenko Krajišnik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari