Odlukama svojih parlamenata pre tačno tri veka, dve do tada suverene zemlje, Engleska i Škotska, ujedinile su se u zajednicu, od tada poznatu kao Velika Britanija, koja uključuje i Vels. Jubilej je, međutim, ove godine u senci spekulacija da bi Škoti uskoro mogli da se opredele za proglašenje nezavisnosti.

Odlukama svojih parlamenata pre tačno tri veka, dve do tada suverene zemlje, Engleska i Škotska, ujedinile su se u zajednicu, od tada poznatu kao Velika Britanija, koja uključuje i Vels. Jubilej je, međutim, ove godine u senci spekulacija da bi Škoti uskoro mogli da se opredele za proglašenje nezavisnosti. U maju su izbori za škotski parlament, a ankete ukazuju da će najjača stranka biti Škotska nacionalna partija koja želi da organizuje referendum o nezavisnosti.
Unija između Engleske i Škotske se poslednjih nedelja sve češće dovodi u pitanje. Izvestan broj Škota uvek je bio za nezavisnost, ali oni su bili u manjini, retko kada ih je bilo više od 25 odsto. Sada, međutim, ankete beleže da je za izlazak iz unije sa Engleskom između 30 i 50 odsto stanovnika Škotske.
Ankete predviđaju da će posle izbora njegova stranka biti najjača u škotskom parlamentu, odnosno da bi Salmond mogao da postane šef škotske vlade. On kaže da bi u tom slučaju u naredne četiri godine organizovao referendum o nezavisnosti. Mnogi misle da je glavni krivac za porast broja Škota koji bi da okrenu leđa Englezima britanski premijer Toni Bler.

Sličnost sa Srbima i Hrvatima

Kakve su razlike posredi? Ljudima koji nisu odrasli u Britaniji često nije lako da razlikuju Škote od Engleza, kao što ni onima koji ne žive na Balkanu nije uvek lako da shvate u čemu je razlika između, na primer, Srba i Hrvata. Stanovnici Škotske će, ipak, reći da se oni veoma razlikuju od Engleza. Ne po tome što su škrti, kao što ih opisuju u vicevima, nego po tome što imaju jaku socijaldemokratsku tradiciju i što, za razliku od Engleza, ne pristaju na velike razlike između bogatih i siromašnih. No, sve i da Škotska nacionalna partija pobedi na predstojećim izborima, a Aleks Salmond postane škotski premijer i raspiše referendum, pitanje je da li bi se većina Škota posle tri veka izjasnila da izađe iz unije.

Pedi Bort sa univerziteta u Edinburgu takođe ocenjuje da je promeni raspoloženja doprinela politika Tonija Blera. „U ovom trenutku postoji veliki stepen razočaranja i nezadovoljstva zbog Iraka i zbog odluke da se obnovi britanski nuklearni arsenal. Te dve stvari direktno utiču na Škotsku“, kaže Bort.
Cela priča je teško mogla da dođe u nezgodnijem trenutku za britanskog ministra finansija Gordona Brauna. On već godinama čeka da mu Toni Bler prepusti mesto britanskog premijera i u narednih nekoliko meseci bi taj trenutak trebalo konačno da dočeka. Nekima u Engleskoj se, međutim, ta ideja ne dopada zbog toga što je Gordon Braun iz Škotske. Braunovi protivnici kažu da škotski političari „već imaju neproporcionalno veliki uticaj u upravljanju Britanijom“.
Braunu se nimalo ne dopada ono što se dešava u njegovom zavičaju. On je u jednom listu objavio članak u kojem se izjasnio za opstanak Britanije i upozorio da zemlji preti „balkanizacija“. „Sve češće se delimo na one koji su spremni da podrže zajedničke vrednosti i zajedničke institucije koje smo izgradili u uniji, i na one koji bi da se igraju budućnošću unije i da je dovode u pitanje“, napisao je Braun.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari