Kirije rastu, inflacija se kreće oko 17 odsto i deset miliona Iranaca živi u potpunom siromaštvu. Policija kaže da je prošle nedelje u Teheranu zatvorila 20 frizerskih radnji jer su muškarcima nudile neprikladne frizure, a ženama je zabranjeno da na mnogim mestima voze bicikle, a pritisak na pravo izražavanja socijalne slobode raste.

Kirije rastu, inflacija se kreće oko 17 odsto i deset miliona Iranaca živi u potpunom siromaštvu. Policija kaže da je prošle nedelje u Teheranu zatvorila 20 frizerskih radnji jer su muškarcima nudile neprikladne frizure, a ženama je zabranjeno da na mnogim mestima voze bicikle, a pritisak na pravo izražavanja socijalne slobode raste. Već mesecima prosečni Iranci podnose ekonomski pritisak, političku represiju i međunarodnu izolaciju, jer najviši zvaničnici u zemlji ostaju prkosni povodom pitanja iranskog nuklearnog programa. Ali, u zemlji čiji lideri nacionalnu bezbednost, stabilnost vlade i islamske vrednosti gledaju kao neraskidivo povezane elemente, problemi koji bi inače bili posmatrani kao pretnja vođstvu sada se, umesto toga, posmatraju kao mogućnost za učvršćivanje vlasti.
Paradoksalno, pogrešni ekonomski koraci predsednika Mahmuda Ahmadinedžada i bes Zapada izazvan njegovim agresivnim stavom povodom nuklearnog pitanja pomogli su iranskim liderima da obuzdaju ono što smatraju korumpirajućim stranim uticajem time što su pojačali ekonomsku i političku izolaciju, rekli su ekonomisti, diplomate, politički analitičari, biznismeni i sveštenici intervjuisani tokom protekle dve nedelje. Pritisak sa Zapada, uključujući oštre ekonomske sankcije, izazvan iranskim nuklearnim programom i ulogom te zemlje u Iraku, takođe je doprineo zauzimanju čvršćeg stava. „Lider je zabrinut da bi svaki napor koji bi zemlju učinio pokornijom vodio reformama i da bi umanjio njegov autoritet“, rekao je Saed Lejlaz, ekonomista i bivši vladin zvaničnik o vrhovnom vladaocu Ajatolahu Ali Hameneiju.
Napori da vrata Irana prema Zapadu ostanu hermetički zatvorena posebno su naglašeni u nedelju kada je predsednik Ahmadinedžad objavio da je Iran izgradio 3.000 centrifuga i time se narugao Zapadu koji pokušava da natera tu zemlju da obustavi obogaćivanje uranijuma. Ajatolah Hamenei u ponedeljak je iskoristio pritisak Zapada kako bi probudio emocije javnosti. „Iran će pobediti ove arogantne sile na svoj vešt i promišljen način“, rekao je on. Zapadne diplomate i politički analitičari gledaju na ove zajedljive komentare kao na pokušaj predsednika da preko vrhovnog vođe potkopa višemesečne oprezne pregovore između pragmatičnijih konzervativaca s vrha i predstavnika Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) koji su samo nekoliko dana pre toga insistirali da je Iran počeo otvorenije da sarađuje. „Poruka je jasna“, rekao je jedan zapadni diplomata. „Oni su ubeđeni da ostatak sveta pokušava da izvrši pritisak na Iran kako bi držao tu zemlju pod kontrolom“, rekao je neimenovani diplomata. „Oni veruju da ukoliko Iran načini ustupke Zapadu povodom nuklearnog pitanja, da će to zapravo biti prvi korak ka smeni režima“, dodao je on.
Ekonomska komponenta iranskog principa „bez mnogo uplitanja“ počela je Ahmadinedžadovim izborom pre dve godine. On je doneo niz ekonomskih dekreta za koje je rekao da imaju za cilj da pomognu siromašnima, ali su umesto toga njihovi životni uslovi umnogome otežani. Nedavno su šef centralne banke i ministri za naftu i industriju podneli ostavku, upozoravajući da se zemlja kreće ka velikim problemima. Predsednikove odluke uplašile su i oterale investitore, onemogućavajući napore za otvaranje Irana ka svetskom tržištu, ističu analitičari. Vođstvo je uspelo da ublaži neke od problema zahvaljujući nečuvenim prihodima od prodaje sirove nafte. Konačno, svi intervjuisani su se složili da predsednik nastavlja nesmetano da odlučuje zbog podrške koju mu pruža Ajatolah Hamenei, koji ima konačnu reč povodom svih državnih pitanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari