Snajperisti koji su pucali na demonstrante i policiju u Kijevu krajem februara bili su pod kontrolom organizatora „proevropskih“ demonstracija, proizilazi iz telefonskog razgovora visoke predstavnice EU Ketrin Ešton i šefa diplomatije Estonije Urmasa Paeta koji je juče objavljen na sajtu Jutjub.

„Sada postoji sve snažnije i snažnije razumevanje da iza snajpera nije bio Janukovič(Viktor, svrgnuti predsednik Ukrajine), većneko iz nove koalicije“, rekao je Urmas Paet tokom razgovora. „Mislim da mi želimo da to istražimo. Mislim, nisam imala predstavu o tome, to je zanimljivo. Bogo moj“, odgovorila je Ketrin Ešton. Paet i Eštonova razgovarali su posle posete estonskog šefa diplomatije Kijevu 25. februara, podsetila je Ruska televizija. U to vreme sukobi u Kijevu bili su na vrhuncu.

Paet je Eštonovoj prepričao svoj razgovor sa doktorkom koja je brinula o ljudima pogođenim iz snajpera koja mu je rekla da su isti ljudi pucali u demonstrante i policiju. „I drugo, što je sasvim uznemirujuće, ta ista Olga Bogomoljec nam je rekla da svi dokazi upućuju da su ljudi koji su ubijeni iz snajpera na obe strane, među policajcima i ljudima na ulicama, iz istih snajpera ubijeni…“, rekao je Paet. „Pa, da… To je, to je užasno“, prokomentarisala je Eštonova. „I zaista je uznemirujuće da sada nova koalicija, da oni ne žele da istraže šta se tačno dogodilo“, naveo je Paet u razgovoru koji su na Jutjub postavili, prema Ruskoj televiziji, obaveštajci lojalni Janukoviču.

Estonski šef diplomatije je ocenio u presretnutom razgovoru da ukrajinski narod ne veruje opozicionim političarima jer „imaju prljavu prošlost“. Tokom nasilja u Kijevu ubijene su 94 osobe, a oko 900 je ranjeno.

Danas u Briselu treba da bude održan vanredni samit šefova diplomatija članica EU posvećen ukrajinskoj krizi. EU time konkretizuje odluku od 20. februara o „ciljanim sankcijama“ prema „odgovornima za kršenje ljudskih prava, za nasilje i za prekomernu upotrebu sile“ na demonstracijama u Kijevu kada je poginulo više od 60 ljudi. Sankcije će obuhvatiti zamrzavanje imovine za 18 ukrajinskih zvaničnika, ali ne i zabranu izdavanja viza za zemlje EU kao što je to prvo bilo zamišljeno. Evropska lista bi, prema rečima diplomata, prenosi Beta, mogla da obuhvati i smenjenog ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča.

Gornji dom ruskog parlamenta, Savet Federacije, pripremio je nacrt zakona prema kojem će ruske vlasti moći da konfiskuju imovinu i račune američkih i evropskih kompanija, ako njihove zemlje Rusiji uvedu sankcije.

Evropska komisija predstavila je juče paket pomoći od „najmanje 11 milijardi evra“ Ukrajini u naredne dve godine. Od tog novca, 1,6 milijardi je u obliku pozajmica, 1,4 milijardi je donacija, od čega 600 miliona tokom naredne dve godine, a tri milijarde evra je od Evropske investicione banke. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) spremna je da obezbedi najmanje pet milijardi evra i 250 miliona evra iz fondova za politiku susedstva.

„Rusija neće dozvoliti krvoproliće u Ukrajini“, rekao je juče u Madridu šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. „Nećemo dozvoliti nikakav napad na život i zdravlje onih koji žive u Ukrajini niti na Ruse koji žive u Ukrajini“, naveo je on na zajedničkoj konferenciji za novinare sa španskim kolegom Hozeom Manuelom Garsija-Margaljom, prenela je Beta.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Deščcja rekao je juče da Ukrajina želi „mirnim putem“ da reši krizu s Rusijom. „Ne želimo sukob s Rusima“, rekao je Deščcja posle susreta sa francuskim kolegom Loranom Fabijusom u Parizu. Fabijus je izjavio da je „neprihvatljivo to što Rusi rade“, i da je rečo invaziji jedne zemlje na drugu.

Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu demantovao je juče navode da se ruska vojska nalazi na ukrajinskom poluostrvu Krim, ukazujući da su fotografije i video-snimci o tome, koji su se pojavili na internetu, „provokacija“, navodi Beta. Na pitanje otkud jedinicama „krimske samoodbrane“ ruska vojna oklopna vozila „Tigar“ i Ris“, Šojgu je rekao da mu to nije jasno. Ukrajinski Generalštab tvrdi da se na Krimu nalaze jedinice ruske armije koje ne pripadaju Crnomorskoj floti Rusije čije je sedište u Sevastopolju.

Četnici na ček-pointu na Krimu

Dobrovoljci iz Srbije koji su se predstavili kao pripadnici „Četničkog pokreta“ stigli su u Sevastopolj, javlja „Itartas“. „Mi predstavljamo „Četnički pokret“ i nas možete uporediti sa kozacima u Rusiji. Naš cilj je da u ime srpskog naroda damo podršku ruskom narodu“, naveo je „Četnički pokret“, kako je prenela RTS. Na pres-konferenciji dobrovoljci su rekli da ne očekuju masovni dolazak iz Srbije „jer smo mi mali narod“, ali i da gaje veliku ljubav prema Rusiji. U Sevastopolj je stiglo pet dobrovoljaca iz Srbije i oni će, prema kozačkim izvorima, biti raspoređeni na jednom od ček-pointa na ulasku u grad.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari