Izašao čivijaški duh iz boce 1

Po tradiciji „Čivijada“ se održava pred Malogospojinski šabački vašar, i to vreme rezervisano je za šalu i smeh. S kolena na koleno prenosi se priča da su Čivijaši dobili ime po tome što su izvukli čiviju (deo na osovini koji učvršćuje točak) knezu Milanu Obrenoviću.

Točak je spao, a knez se našao u prašini, i kaku kažu, nije se naljutio na Šapčane.

Ono što se prenosilo decenijama bile su šale, priče, humor, objavljivan u listu „Čivija“, koji datira još od 1904. godine. Glavni urednik, kako se pričalo, uvek je imao spremno ćebe za „aps“ kada ga vlasti pozovu za ono što je objavljeno protiv vlasti. Odlika čivijaškog duha je da se Čivijaši ne smeju samo drugima već umeju I da „prime“ – „čiviju“. Zvanično „Čivijada“, kao manifestacija i od početka nazvana „belosvetski vašar humora i satire“, počinje 1968. godine. Ideju je realizovala grupa visprenih Šapčana okupljenih u tadašnjem Domu omladine.

Prvi predsednik Čivijaške republike bio je Mihailo Mile Stanković, profesor Pravnog fakulteta, naravno Šapčanin. Naredni predsednik bio je Branko Ćopić, pa Mija Aleksić i Nela Eržišnik. Ali, onda turbulentne 1972. godine, bujanja nacionalizama i čvrste ruke Josipa Broza, zabranjena je „Čivijada“. List „Čivija“, gde su bile karikature sa većim brojem baklji u grbu SFRJ nego što je zvanično, kao i satire Milovan Vitezovića, naravno dospeo je do tužioca. I „Čivija“ je zabranjena. Da Čivijaši nisu uzalud tako nazvani, dokaz je jedan spaseni bunt novina, i to je uradio sin jednog načelnika milicije. Tek 1990. godine, na inicijativu RNIRO „Glas Podrinja“ i TOŠ-a obnovljena je „Čivijada“, i to u velikom stilu.

Prvi predsednik obnovljene „Čivijade“ bio je Dušan Kovačević, a ovdašnja štamparija nije mogla da naštampa čivijaških pasoša i monete „čivije“, kolika je bila potražnja. Organizovana je i nagradna igra u hali sportova “ Zorka“, a dobitak je bio – „jugo“. Od prikupljene zarade RNIRO“ Glas Podirinja“ kupio je dve „zastave 101“ koje su još dugo, dugo vozile novinare. Međutim, kasnije su došle ratne godine, „Čivijada“ je nekako istrajavala, ali bez onog ranijeg veselja. Od 2000. godine „Čivijade“ su mnogo življe, a uveden je i Čivijaški karneval, sa svim pratećim programima. Posebno mesto tu ima dečiji karneval gde učestvuju svi vrtići i predškolci u živopisnim kostimima. Brojne su ličnosti koje su predvodile Čivijašku republiku, uglavnom glumci i ljudi sa estrade. Tako su predsednici bili: Branislav Lečić, Milenko Zablećanski, Jelisaveta Sablić, Milan Gutović, a u poslednje dve godine novinar Zoran Kesić i karikaturista Marko Somborac.

„Čivijada“ ne bi bila to da nema svoju opoziciju, pa tako se u Klubu „Abraševića“ priređuje „Čivijaluk“ i izbor čivijaškog kneza. Prvi titulu poneo je čuveni šabački humorista Rade Đergović. Objavio je na hiljade aforizama, 14 knjiga, a ove godine dobio je i nagradu „Radoje Domanović“. Međutim, on smatra da se pomalo gubi taj čivijaški duh jer se „Čivijada“ otela i poprimila estradni karakter. Trebalo bi održavati večeri humora, da se javno govore aforizmi, da se nadmeću humoristi, da je tu aktivna publika…

Dve decenije „Čivijaške vrteške“

Najuporniji čuvari čivijaškog duha su okupljeni oko emisije „Čivijaška vrteška“, koja će uskoro obeležiti dve decenije postojanja sa hiljadu časova humora i satire. Emituje se na programu Radio Šapca nedeljom i sredom, a tu su Rade Đergović, Svetljan LJubić, Raduško Janković. Na konkurs za „Čivijadu“ stigne nekoliko hiljada aforizama, oko dve stotine karikatura kao i na desetine priča, što je svakako dokaz šireg interesovanja za ovu manifestaciju. Ono što ulepšava grad tokom „Čivijade“ su karnevali. Najpre, onaj dečiji, pa onaj međunarodni, i tada se na ulice sjati nekoliko hiljada Šapčana kao i gostiju. I ta atmosfera je izuzetna, vedra i vesela, svečana i čivijaška.

Bogat program „Čivijade“

Četvrtak, 14. septembar

8-13 časova: „Čivijaški čas“ u školama

19h: Podizanje karnevalske zastave (ispred Gradske uprave)

19h: Otvaranje izložbe karikatura (Pozorište)

19.30: Karneval kućnih ljubimaca (gradski trg)

20h: Program „Nek se točak pokrene“ (gradski trg) – proglašenje pobednika za najbolju priču, karikaturu, aforizam; proglašenje princeze i kraljice Čivijaškog karnevala; šampitijada; koncert Sanje Vasiljević

Petak, 15. septembar

09h: Promocija evropskih karnevala u šabačkim školama

10 – 22h: Bazar starih umetničkih zanata (pešačka zona)

10h: „Čivijaško krčkanje“ (plaža Stari grad)

11h: Čivijaški dobošar (pešačka zona)

17h: Dečiji čivijaški karneval (pešačka zona)

18h: Čivijaški genijalci (poruke s balonima)

20h: Izložba Dragana Petrovića „Mozaik vremena“(Narodni muzej)

20.30: Koncert grupe „La banda“ i Karipska noć (Gradski trg)

Subota, 16. septembar

12h: Utakmica u malom fudbalu: glumci-konobari i novinari protiv političara

17.30: Čivijaško kolo i Karneval trudnica i beba

18 h: Promocija predsednika Čivijaške republike (pešačka zona i trg)

18 h: Međunarodni karneval (pešačka zona i trg)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari