Kako je pre 20 godina Vulin "stradao" zbog neslaganja sa Šešeljem? 1

Stavovi, reči i dela Aleksandra Vulina privlače pažnju javnosti još od najranijih dana političke karijere aktuelnog ministra unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srbije, pa je tako pre 20 godina bio u žiži zbog isključenja iz Jugoslovenske levice.

Kao kazne za njegovo javno istupanje protiv udruživanja te političke organizacije, predvođene suprugom ondašnjeg vladara zemlje Slobodana Miloševića, Mirjanom Marković, sa Srpskim radikalnom strankom, ispod čijih skuta je posle nešto više od jedne decenije „izašla“ Srpska napredna stranka.

„Novosađanin Aleksandar Vulin prvi je visoki funkcioner Jugoslovenske levice koga su drugovi isključili iz partije i koji je javno rekao da rukovodstvo zbog pogrešne politike treba da se smeni. Istina, Vulin se iz vrha JUL povukao mnogo pre nego što je ove subote isključen, jer se nije, kako je objasnio, slagao sa sklapanjem koalicije levice i radikala početkom 1998. godine“, stoji na početku poznate rubrike našeg lista Ličnost Danas.

„Njegovo povlačenje je ‘overeno’ na kongresu JUL iste godine kada mu je od stranačkih funkcija ostalo samo članstvo u Glavnom odboru. Od tada se u političkom životu Srbije Vulin oglasio samo jednom, i to ovog leta pred savezne izbore, kritikujući radikale, što je bio glavni dokaz pucanja ‘crveno-crne’ koalicije, koja se definitivno raskinula početkom septembra, usred izborne kampanje“, piše autor teksta, pa citira diplomiranog pravnika i bivšeg novinara.

„Meni je teško da poverujem bilo šta čoveku koji je, po ličnom priznanju, do sada menjao svoju veru u komunizam, Jugoslaviju, svog kuma Vuka Draškovića“, rekao je tada Vulin o lideru radikala Vojislavu Šešelju, a na istom mestu je navedena i njegova konstatacija na temu budućih odnosa sa dotadašnjom partijskom šeficom da „politički problem nije razlog da neki naš ljudski odnos kvarimo“.

Te 2000. godine, na stranicama Danasa moglo je da se pročita i da Vulin „neguje imidž rokera… U kancelariji u prostorijama JUL obavezno je držao na zidu poster latinoameričkog revolucionara Ernesta Če Gevare… Kao primer perspektivnog političara, Vulin je jednom prilikom naveo svog kuma Željka Mitrovića, vlasnika televizije Pink i člana GO JUL…

Demokratska javnost u Srbiji Vulinu neće zaboraviti izjavu koju je dao posle intervencije policije protiv demonstranata na Brankovom mostu, u noći između 2. i 3. februara 1997. godine… „Prigovaraju što je policija na minus 10 stepeni vodenim topovima polivala demonstrante. Pa, neće valjda toplom vodom da ih polivaju?… Na pitanje da li će se angažovati u novoj partiji odgovara da ima veliku odgovornost prema levoj ideji i prema drugovima sa kojima ju je zastupao“.

Osam leta kasnije, nekadašnji direktor marketinga i zamenik generalnog direktora u firmi „Color press“ osnovao je Pokret socijalista 2008, koju je sa predsedničke funkcije, par godina kasnije, uveo u koaliciju sa Srpskom naprednom strankom, Novom Srbijom i Pokretom „Snaga Srbije“.

To mu se “vratilo”, prvo, mestom direktora vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju, pa (redom) poslom ministra bez portfelja zaduženog za Kosovo i Metohiju, postavljanjem za prvog čoveka u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i imenovanjem za ministra odbrane, što je bio do pre nekoliko nedelja, kada je preuzeo MUP.

“Svaki državljanin u Srbiji ima pravo da se leči i da bude čuvan, ali sa druge strane ima pokušaja da se dolazak Šešelja iskoristi direktno protiv Aleksandra Vučića i kao nešto što bi trebalo da destabilizuje Srbiju. Nećemo to dopustiti”, izjavio je Vulin 2014, povodom dopuštanja tadašnjeg srpskog premijera da se njegov politički otac, nekadašnji istomišljenik i haški (tada) optuženik privremeno vrati u zemlju, na lečenje od teške bolesti.

Radikalski vođa, potpredsednik srpske Vlade 90-ih godina i doskorašnji narodni poslanik nikada nije prihvatio pozive da se vrati pred Međunarodni sud za ratne zločine, koji ga je 2018. osudio na decenijsku zatvorsku kaznu (odrađenu u vreme dugog pritvora), a Aleksandar Vulin je 2016. izjavio da to ne treba ni da čini.

„Ako je Haški tribunal čekao, bez ikakvog razloga i bez dobrog pravnog utemeljenja, 12 godina da donesu presudu Vojislavu Šešelju, ja ih molim najlepše da sačekaju još jedno 12 meseci… Treba da ostavi Vojislava Šešelja da se bavi politikom, da učestvuje na izborima i da živi svoj život“.

Izradu sadržaja podržala Ambasada SAD u okviru projekta “Digitalizacija arhive Danasa”. Stavovi izneti u tekstu su stavovi autora i nužno ne izražavaju stavove Vlade SAD.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari