Kako su izgledale pripreme Jugoslavije za Olimpijadu 1948? 1Foto: Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka

List Vreme od 30. januara 1938. godina svedoči o tome da je Jugoslavija ozbiljno planirala da bude domaćin Olimpijskih igara 1948. godine.

Tada se još nije znalo da se Igre neće ni igrati u međuvremenu zbog Drugog svetskog rata, a da će politički te godine domaćin biti London.

Dnevne novine Vreme od pre tačno 80 godina donose izveštaj o pripremama Olimpijskog odbora Beograda za najveći sportski svetski događaj – Olimpijadu 1948. godine. Pre toga je trebalo da se Igre održe u Tokiju ili Helsinkiju 1940. godine, a u Londonu četiri godine kasnije.

Kako su izgledale pripreme Jugoslavije za Olimpijadu 1948? 2

“Sport je kulturni pokretač koji je odavno izašao iz domena sportskog vaspitanja”, kaže za Vreme dr Svetislav Živković, tadašnji predsednik Olimpijskog odbora u Beogradu. “On je duboko zasekao i u ekonomski i u odbrambeni domen jedne nacije. Olimpijade su smotre ne samo sportskih uspeha, već i pokazatelj snage jedne nacije”.

U tekstu se još navodi da su ugled sportista i uopšte kandidaturu za Olimpijadu podigli uspesi tenisera, nogometaša, veslača, smučara i drugih sportova koji su tada bili popularni.

“Centralni položaj na Balkanu, čvrste sportske veze u Srednjoj Evropi i prijateljstvo sa drugim evropskim državama doneće da naša kandidacija na Međunarodnom kongresu 1944. godine dobije ogromnu većinu”, nada se član Olimpijskog komiteta 1938. godine, ne znajući da će narednu Olimpijadu dočekati upravo godine za koju se Jugoslavija nadala da će biti domaćin.

Kako su izgledale pripreme Jugoslavije za Olimpijadu 1948? 3

Zapravo, zbog rata, Berlin je 1936. godine bio poslednji grad domaćih Olimpijade, a nakon toga je usledila pauza na 12 godina. Kako je London trebalo 1944. godine da preuzme Igre, engleska prestonica bila je domaćin po drugi put 1948. To je bila politička odluka u znak pobede nad Nemačkom. Nije bilo novca ni za putovanja, ali ni za igradnju objekata, novih stadiona i olimpijskog sela.

Ipak, Olimpijski odbor, ni ne sumnjajući šta će se dogoditi u svetu, misli da čak i kada Jugoslavija ne bi imala sredstava da organizuje Olimpijadu, trebalo bi da je “izmisli”.

“Nju bi trebalo izmisliti da bi naši sposrtisti imali jedan primamljiv i visok cilj i plan. Dosadašnji neuspesi na Olimpijadi pokazuju da do sada takvog plana nije bilo”, navodi Živković.

Na Olimpijadi se, piše novinar, pored sporta takmiči i u muzici, narodnom folkloru i narodnim igrama, kao i arhitekturi i umetnosti.

Piše se dalje da su tadašnji sportski čelnici planirali da centar Olimpijade bude Beograd, ali i da se organizacija prenese i na druge sportske objekte u zemlji, pogotovo u Zagrebu, Dalmaciji i Sloveniji. Dodaje se da u ovoj “stvari” lične ambicije ne smeju izaći na videlo.

Na realnim Igrama, deset godina posle što je izašao tekst u Vremenu, i svetska politička, ali i sportska „scena“ bila je potpuno drugačija. Nemci i Japanci, poraženi u ratu, nisu učestvovali, Rusi su dobili poziv, ali nisu poslali sportiste, Amerikanci su dominirali, ispred Šveđana, Italijana, Britanaca, Mađara i Francuza.

Nesuđene 1948. godine, Šveđani su na Olimpijadi slavili u fudbalu, a u finalu su savladali – Jugoslaviju. Osim tog srebra, osvojili smo još jedno, Ivan Gubijan je bio drugi u bacanju kladiva. Nova, komunistička Jugoslavija je na igre poslala 96 takmičara u sedam sportova.

Vreme donosi i tekst o poseti norveškog pisca, tada već nobelovca, Knuta Hamsuna Beogradu. Koliko je Hamsun tada bio popularan u Jugoslaviji pokazuje činjenica da je turneju po zemlji isplanirao u trajanju od tri meseca.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Dnevni list Pravda preneo je izmišljen intervju Branislava Nušića sa novinarem nakon njegove smrti, u kojem pisac daje intervju – sa oblaka.

List Pravda prenosi zapravo odlomak iz Nušićeve “Autobiografije”, koji je upriličen za novine pre 80 godina. Ovaj tekst objavljen je nepunih mesec dana nakon što je slavni komediograf preminuo 1938. godine. Sajt Danasa je već pisao kako su tadašnje novine izvestile o ovom tužnom događaju.

Kako su izgledale pripreme Jugoslavije za Olimpijadu 1948? 4

U tekstu se vidi da je Branislav Nušić zapravo sam izmislio intervju u kojem izjave daje “sa neba”. Tekst počinje opisom Nušića koji novinara zove na oblak. Novinar je, piše, bio malo nervozan jer prvi put radi intervju sa pokojnikom, ali se brzo pribrao kada je shvatio da je pisac isti kao što je bio – u životu.

“Kako se osećate?”, pitao je novinar.

“Kao svaki pokojnik”, odgovara Nušić.

“Ne znam kako je to… objasnite”, nastavlja reporter.

Kako su izgledale pripreme Jugoslavije za Olimpijadu 1948? 5

“Bolje da ne znate. Nisam ni ja želeo da znam, ali eto, desilo se”, piše komediograf.

Dalje Nušić objašnjava novinaru da mu je neuporedivo teže da piše u večnom životu, nego u “zemaljskom”.

“Znate, ja sam odlučio da ovde ništa ne pišem. Jer, ne mogu da povučem pero, a da nekoga ne zakačim. Dole mi je bilo mnogo lakše. Zakačinjao sam, grdili su me, ali sam zna da oni koje sam ljutio nisu večiti. Međutim, ovde je druga situacija. Život je večan. A kada sa nekim živite večno, onda je nezgodno da ga ljutite”, govori Nušić.

Slavni pisac dalje komentariše da će kritičare svoga dela sačekati – na oblaku.

U pogovoru svoje “Autobiogafije”, Nušić je pisao i o razgovoru s prodavcem mrtvačkih sanduka koji ga je naveo čak da uredi i pogrebne pripreme te da program napiše. Da bi publika bila bez ikakve sumnje u piščevu smrt, on na kraju daje dijalog, odnosno intervju između njega i novinara (doktora). Kao poslednje reči želeo je da novinar zapiše rečenicu “Zbogom i hvala na pažnji”.

Novine Pravda od 30. januara 1938. godine donose i priču o jednom od najvećih klubova u Dalmaciji pod nazivom “Split je jedini mesni rival Hajduku”. Tu je i politička polemika o naoružanju Sjedinjenih Američkih Država pred Drugi svetski rat i da li SAD treba da podrži Društvo naroda, među kojima su Francuska i Engleske, u borbi na Dalekom Istoku na strani Kine protiv Japana.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari