Kakve posledice će Inckove izmene krivičnog zakonika imati na odnose unutar BiH? 1foto AP Photo/Darko Bandic

O oproštajnom potezu Valentina Incka, koji je koristeći bonska ovlašćenja u krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine uveo krivično delo negacije genocida, diskutovaće se dugo pošto na mesto visokog predstavnika u BiH dođe njegov naslednik.

Odlazeći visoki predstavnik je krajem prošle nedelje nametnuo izmene i dopune krivičnog zakona koje su na privremenoj osnovi, do usvajanja u parlamentu BiH, odmah stupile na snagu. Prema tim izmenama, svako ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša da opravda zločin genocida, zločin protiv čovečnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda, Haškog tribunala ili Suda u BiH kazniće se kaznom zatvora od šest meseci do pet godina.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je odmah po nametanju izmena saopštilo da je formiralo predmet u kojem će pratiti i evidentirati sve objave pojedinaca, grupa i udruženja u kojima se ove odredbe krše. S druge strane, u Republici Srpskoj srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik pokrenuo je peticiju izražavajući da ne prihvata izmene zakona koje je doneo Valentin Incko.

Efekti koje će izmene zakona imati na političku situaciju u Bosni i Hercegovini sagovornici Danasa tumače različito.

Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora u Srbiji ne smatra da odluka visokog predstavnika predstavlja ograničenje slobode mišljenja.

– Kada je u pitanju genocid u Srebrenici tu ne može postojati dva ili tri mišljenja. Postojanje genocida je nesporno utvrđena činjenica od strane dva međunarodna suda pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija. Pokušaji da se o ovoj temi diskutuje sa različitih pozicija ne predstavljaju ništa drugo do namere da se zaobiđe istina. Međutim, od toga se ne može pobeći, koliko god bi to neki u Srbiji voleli, navodi Biserko.

Sankcionisanje negatora genocida, naglašava ona, predstavlja postavljanje temelja za normalizaciju odnosa unutar regiona i razbijanje začaranog kruga u kojem se nalazimo.

– Zvaničnici iz Banjaluke u početku sasvim sigurno neće poštovati ove zakonske odredbe. Ipak, ova odredba će rezultate dati na duži rok. Osim na političare, ona treba da utiče na medije, na obrazovani sistem…Ona će uticati na promenu šireg narativa koji okružuje genocid u Srebrenici, uverena je Biserko.

Da zvaničnici iz Banjaluke nemaju nameru da poštuju nove izmene zakona saglasan je i Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. U tom smislu, naglašava, Inckova legislativna intervencija neće bitno promeniti stanje unutar Bosne i Hercegovine.

– Ova odluka Valentina Incka poslužiće Miloradu Dodiku da nastavi da osporava instituciju visokog predstavnika, što čini već godinama unazad. Vetar u leđa tim njegovim naporima predstavljaju Rusija i Kina, koje su u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija pokušali, bezuspešno doduše, da na mala vrata izmene Dejtonski sporazum, ističe Popov.

Naime, Rusija i Kina su krajem prošle nedelje u Savetu bezbednosti UN-a predložile rezoluciju kojom bi bila ukinuta Kancelarija visokog predstavnika u BiH, sa argumentacijom da su dve strane postigle napredak čineći tu funkciju suvišnom. Rezolucija je odbijena tako što su sve ostale članice SB-a, izuzimajući Rusiju i Kinu, bile uzdržane.

Međutim, kako naglašava Aleksandar Popov, stvari u Bosni i Hercegovini su daleko od idiličnih, napominjući da je pitanje da li će sa dejtonskim ustavnom ova država moći dalje.

– Bosna i Hercegovina ne funkcioniše kao država i kao servis građana. Problem je što svaka značajnija promena uređenja zahteva konsenzus konstitutivnih naroda, a trenutno je teško zamisliti da oni mogu oko bilo čega da se slože. Poluge uticaja stoje na raspolaganju međunarodnoj zajedinici, ali je pitanje da li i kako oni te poluge žele da koriste, kaže Popov.

Izmene krivičnog zakonika označile su kraj mandata Valentina Incka, koji je na poziciji visokog predstavnika bio od 2009. godine. Upravni odbor Saveta za sprovođenje mira imenovao je nemačkog političara Kristijana Šmita za njegovog naslednika i njemu mandat zvanično počinje 1. avgusta.

Ponovno pisanje istorije

Nekoliko dana pre izmena zakona kojim je negacija genocida postala krivično delo, međunarodna komisija koju je formirala Vlada Republike Srpske izašla je sa izveštajem tvrdeći da se u Srebrenici nije dogodio genocid. Komisija je utvrdila da je napad na Srebrenicu imao vojno opravdanje, dodajući da je Armija BiH unutar Srebrenice formirala vojnu kolonu koja se probila kroz formaciju srpske vojske i krenula prema muslimanskoj teritoriji.

„Napadi na ovu kolonu, koji su prouzrokovali smrt približno četiri do pet hiljada pripadnika 28. divizije Armije Republike BiH, mogu se smatrati legitimnim vojnim akcijama. Međutim, pogubljenje 2.500-3.000 vojnih zatvorenika, uključujući nekoliko stotina muških civila iz baze Potočari, pored nekoliko stotina razmenjenih vojnika, predstavlja ratni zločin. Komisija ne sumnja u zločinačku prirodu ovih ubistava“, navodi se u zaključcima.

Ova Komisija formirana je pre dve godine sa željom da se van snage stave nalazi Komisije za događaje u i oko Srebrenice od 9. do 19. jula 1995. godine koju je u decembru 2003. godine takođe formirala Vlada Republike Srpske.U tom izveštaju je zaključeno da je u Srebrenici „likvidirano više hiljada Bošnjaka, na način koji predstavlja teško kršenje međunarodnog humanitarnog prava“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari