Karadžić bi se u zatvoru u Zenici najefikasnije suočio sa zločinima 1Foto: BETAPHOTO/ LUKA FILIPOVIC

Svaka kazna za ratne zločince je nedovoljna, pogotovo u odnosu na žrtve. Još bitnija je jasna osuda javnosti i podrška žrtvama, ističe za Danas advokat Aleksandar Olenik povodom odluke suda u Hagu da Radovan Karadžić, bivši predsednik Republike Srpske, kaznu služi u Velikoj Britaniji.

Podsetimo, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (Mehanizam) u Hagu ekspresno je odbio prigovor Karadžićeve odbrane na odluku da on bude upućen u Veliku Britaniju na izdržavanje doživotne kazne zatvora.

Olenik smatra da nije bitno šta traži ratni zločinac, već da je bitno kako javnost reaguje, odnosno kakav će stav imati oni koji utiču na stvaranje javnog mnjenja, a to su mediji i političari.

– Sva trulež našeg društva se najbolje vidi upravo na javnoj podršci svim ratnim zločincima od strane političara na vlasti ali i većeg dela desno orijentisane opozicije tzv. nedavača Kosova. Posebno se mora istaći da SPS uz podršku SNS, već godinma uporno radi na postavljanju osuđenih ratnih zločinaca na javne funkcije, na njihovoj promociji i reviziji bliske nam istorije. U tom svetlu treba gledati i na opštu kuknjavu oko izdržavanja kazne ratnog zločinca Karadžića u Velikoj Britaniji. Suština je da se na ovaj način promoviše zločinačka politika „velike Srbije“ koja se sada zove „Vučićev spski svet“i to upravo kroz podršku ratnim zločincima, litijama, neofašističkim bandama i sl. – naglašava Olenik.

Prema njegovim rečima, žalosno je i veoma štetno što tzv. Vučićev srpski svet ima prećutnu, ali nekad i otvorenu podršku desno orijentisane opozicije.

– Po meni, Karadžić svoju kaznu treba da služi u KPD Zenica, jer bi se tamo najefikasnije součio sa svojim zločinima. Sve ostalo, pogotovo daleka Britanija je svojevrsna nagrada – ističe olenik.

Piter Robinson, advokat nekadašnjeg predsednika Republike Srpske, osuđenog zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovečnosti u BiH u periodu 1992-1995. godine, objavio je na svom Tviter nalogu da je predsednik Mehanizma Karmel Ađijus odbio prigovor Karadžićeve odbrane.

Robinson je ocenio da je tom odlukom Mehanizam Karadžića osudio na „samicu do kraja njegovog života ili na smrt u rukama muslimanskih ekstremista u britanskim zatvorima“. Inače, šef britanske diplomatije Dominik Rad prvi je objavio informaciju da će Karadžić kaznu služiti u Britaniji, nakon čega je advokat Robinson uložio prigovor tvrdeći da će Karadžić u britanskom zatvoru „biti u opasnosti od muslimanskih ekstremista“.

Robinson je podsetio da su trojica muslimanskih ekstremista 2010. u britanskom zatvoru Vejkfild (Wakefield) noževima izboli generala Vojske RS Radislava Krstića, osuđenog za pomaganje genocida u Srebrenici, zbog čega je on bio vraćen u Holandiju, podseća agencija Beta, a potom upućen u Poljsku, gde izdržava kaznu od 35 godina zatvora.

Od optužnice do presude

Haški tribunal podigao je prvu optužnicu protiv Karadžića za genocid u Srebrenici u novembru 1995. godine. On se u pritvoru u Sheveningenu nalazi od kraja jula 2008. godine kada je uhapšen u Srbiji. Mehanizam u Hagu je 20. marta prošle godine pravosnažno osudio Karadžića na doživotni zatvor. Tako je Žalbeno veće Mehanizma, inače pravnog naslednika Haškog tribunala, usvojilo žalbu tužilaštva na prvostepenu presudu kojom je Karadžić 2016. godine bio osuđen na 40 godina zatvora. Osim za genocid u Srebrenici, osuđen je i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95. dok je oslobođen optužbe za genocid u još šest opština u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari