Nekadašnji direktor Savezne uprave carina Mihalj Kertes oslobođen je usled zastarelosti pred Specijalnim sudom optužnice da je po nalogu nekadašnjeg predsednika Slobodana Miloševića zloupotrebio službena ovlašćenja i nezakonito isplaćivao novac Carine firmama i fizičkim licima.


Ovaj slučaj je u javnosti bio poznat kao „iznošenje para na Kipar“. Kertes je posle izricanja oslobađajuće presude novinarima rekao da je, zajedno sa porodicom, ovaj trenutak čekao 13 godina. Dodao je i da je „nakon svih doživljenih tortura i svega ostalog, dočekao da pravda pobedi“.

Njegov branilac Predrag Milovančević izjavio je da Kertesu nije ni smelo da se sudi, jer Ustav i zakoni ne poznaju da se državni vrh zemlje kvalifikuje kao organizovana kriminalna grupa.

Optužnica je Kertesa teretila da je, po Miloševićevom nalogu, od 4. maja 1994. do 5. oktobra 2000. sa računa Carine isplatio 115,8 miliona maraka, 2,95 miliona dolara, kao i više od dva miliona dinara. Ukupna šteta naneta tadašnjem saveznom budžetu je, prema optužnici, bila 953.757.200 dinara.

Kertes je oslobođen i optužbe da je bez dozvole Narodne banke Jugoslavije, a u pratnji radnika Carine i Resora državne bezbednosti, iz zemlje izneo 38 miliona maraka, koje su uplaćene na račune banaka na Kipru.

Sudsko veće je, obrazlažući oslobađajuću presudu, istaklo da se nije upuštalo u činjenice o krivici Kertesa, nego je takvu odluku donelo s obzirom da je apsolutna zastarelost krivičnog dela nastupila 5. oktobra 2010.

Kertes je za delo za koje je danas oslobođen već bio pravosnažno osuđen na 6,5 godina zatvora, ali je prošle godine Vrhovni kasacioni sud tu presudu ukinuo i naložio Apelacionom sudu da ponovo razmotri žalbu bivšeg direktora Carine.

Specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević izjavio je da će sačekati pisani otpravak presude, nakon čega će uložiti žalbu. Portparolka Specijalnog suda Dušica Ristić poslala je medijima poduže i detaljno obrazloženje presude, u kome se između ostalog kaže da, pošto tužilac „nije izjavio žalbu na presudu od 27. decembra 2010“, to je ostalo da se Kertesu sudi za oblik krivičnog dela u kome je maksimalna kazna do pet godina, pa je zastarelost nastupila „5. oktobra 2010“.

Ostao sam na optužnici

Reč je o najznačajnijem postupku u posleratnoj istoriji Srbije posle suđenja Draži Mihailoviću – ustvrdio je Predrag Milovančević na žalbenoj sednici Apelacionog suda u ovom predmetu, pretprošle godine. On je tada podsetio da je istraga u ovom slučaju 2001. obuhvatila i Slobodana Miloševića, a tužba i bivšeg saveznog i premijera Srbije Jovana Zebića i Nikolu Šainovića. „Podignuta je optužnica protiv državnog vrha za vreme kada su regularno radile obe skupštine i sve institucije, i to zbog suprotstavljanja spoljnim sankcijama“, naveo je Milovančević. Kertes je jedini ostao na optužnici pošto su u međuvremenu preminuli Milošević i Zebić, a Šainović ostao u nadležnosti Haškog tribunala, koji mu je nedavno smanjio kaznu za ratne zločine.

Haški izveštaj

Povodom dela optužnice za iznošenje novca na Kipru Kertes se tokom suđenja više puta „pozvao“ na izveštaj Mortena Torkildsena, sudskog veštaka Tribunala u Hagu, koji, kako je rekao, predstavlja ključni deo njegove odbrane. Ovaj norveški finansijski istražitelj je 2002. predao izveštaj o istrazi iznošenja novca iz Srbije, odnosno SR Jugoslavije, u vreme sankcija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari