Evropska unija će nastaviti da funkcioniše bez Lisabonskog ugovora i eventualni krah tog dokumenta neće biti katastrofa za blok, smatraju analitičari iz londonskog Centra za evropsku reformu. U nedavno objavljenom izveštaju naglašava se da će 27 država članica Unije i dalje postizati dobre rezultate u mnogim oblastima i uspešno se integrisati, zahvaljujući telima kao što je Agencija za evropsku odbranu i putem novih zakona koji se tiču liberalizacije energetskog tržišta.

Evropska unija će nastaviti da funkcioniše bez Lisabonskog ugovora i eventualni krah tog dokumenta neće biti katastrofa za blok, smatraju analitičari iz londonskog Centra za evropsku reformu. U nedavno objavljenom izveštaju naglašava se da će 27 država članica Unije i dalje postizati dobre rezultate u mnogim oblastima i uspešno se integrisati, zahvaljujući telima kao što je Agencija za evropsku odbranu i putem novih zakona koji se tiču liberalizacije energetskog tržišta.
Ipak, autori izveštaja smatraju da će EU biti u boljem položaju ukoliko Lisabonski ugovor stupi na snagu, budući da bi zamenio pojedine „nedeletvorne sporazume“ koji se odnose na spoljnu politiku. Takođe se naglašava da bi Ugovor pojednostavio proces donošenja odluka u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova i dao veća ovlašćenja nacionalnim parlamentima.
U dokumentu se navode tri moguća rešenja prevazilaženja problema nastalog nakon odluke irskih glasača da na referendumu ne podrže ratifikaciju Ugovora. Prema prvom scenariju Irska bi trebalo da ponovo raspiše refendum o tom pitanju, a da bi se to ostvarilo njeni partneri iz EU moraju ubediti vladu iz Dablina da određeni sektori, kao što su oporezivanje, neutralnost i problem abortusa, ne budu izmenjeni. Britanski stručnjaci smatraju da je potrebno izabrati i pravi trenutak za sprovođenje u delo takve inicijative i tvrde da je potrebno održati referendum pre aprila naredne godine. Drugi scenario bavi se pitanjem šta činiti ukoliko Irci ne budu pristali na novi referendum. U tom slučaju, smatraju autori izveštaja, potrebno je spasti delove Ugovora, naročito one koji se tiču prijema novih članica u EU. Na taj način države kao što je Hrvatska pridružile bi se Uniji.
Prema trećem scenariju, Irska će održati drugi referendum koji će se završiti neslavno kao i prvi. Takva situacija izazvala bi unutrašnje podele, ali bi Irska gotovo izvesno i dalje ostala članica. Štaviše, Unija bi nastavila da normalno funkcioniše. Autori izveštaja zaključuju da što god da se dogodi Lisabonski ugovor će predstavljati „poslednji pokušaj EU da usvoji celovit sporazum“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari