Na graničnom prelazu Šid-Tovarnik posao se u sredu odvijao u uobičajenom tempu. Pokoji putnički automobil bez zadržavanja prevozi iz Srbije u Hrvatsku, i obrnuto. Nigde nije bilo ni naznaka izbegličkom talasu koji je pod udarom mađarskog zida skrenuo ka zapadnoj Srbiji.

Ipak, to je samo privid. Kilometar severno od zvaničnog prelaza nalazi se nezvaničan. Izbeglice sa Bliskog istoka su u strahu od granične policije i moguće deportacije odabrali obližnje kukuruzno polje kao najsigurniji put za ulazak u Hrvatsku. Kreću se u malim grupama, od pet do deset ljudi. Uglavnom ih prevoze u kombijima i automobilima i ostavljaju na nekoliko kilometara pred granicu. Potom oni skreću sa glavnog puta i njivama prelaze u Hrvatsku. Kako smo saznali, na granici ih čeka hrvatska policija koja ih potom vraća na granični prelaz, ali na njihovom delu teritorije.

Zbog blizine graničnog prelaza i straha od nepoznatog koji kod njih izaziva niko od izbeglica nije bio voljan da razgovara. Na taj način su brojni novinari iz Engleske, Francuske, Mađarske i okolnih zemalja uglavnom ostajali uskraćeni za izjavu.

Na obližnjem graničnom prelazu Sot, petnaestak kilometara udaljenom, slična je slika. Nekoliko automobila koji bez problema prelaze iz jedne zemlje u drugu. Sto metara od granice nalazi se Dečija bolnica Principovac, koja je po zatvaranju mađarske granice pretvorena u prihvatni centar. U njemu, međutim, nije bilo nikoga. Svega nekoliko novinara koji su došli da urade priču.

Jovana Petrović, iz Komesarijata za izbeglice i migracije, koja rukovodi prihvatilištem, objašnjava da je ranije u toku dana došla grupa od 250 izbeglica.

– Nisu se dugo zadržavali. Uzeli su malo vode i hrane i užurbano nastavili ka granici – kaže Petrovićeva. Prema njenim rečima, u prihvatilištu imaju kapacitet da smeste oko 300 ljudi, ali ne može da nagađa da li će to biti dovoljno.

– Ne znamo ništa, ne možemo da previdimo koliko će ljudi proći ovuda kada migracioni talas krene ka Hrvatskoj – navodi Petrovićeva.

Na krajnjem jugu naše zemlje, izbeglička kriza ne jenjava. Preševo je i dalje glavni centar za prihvat migranata iz Makedonije i Grčke

– U prihvatne kampove u Miratovcu i Preševu juče je stiglo nešto više od dve hiljade migranata. Najveći broj njih deluje dezorijentisano nakon što su dobili vesti da više ne mogu preko Mađarske granice u zemlje EU.

– Javili su nam da više nema prolaza kroz Mađarsku, ka Austriji i Nemačkoj. To sada menja naš put koji želimo da ostvarimo – kaže Dizif, imigrant iz Sirije, koji sa sobom vodi i još dvoje maloletnih rođaka. Dečaka i devojčicu.

Migranti iz Preševa sada kreću „drugim koridorom“ koji vodi ka Sremu i Šidu, s obzirom da vrlo brzo imaju jasnu komunikaciju o zatvorenim prolaznim putevima.

– Posle Mađarske moraćemo da krenemo pešice ka granici sa Hrvatskom. To je članica EU, te ne očekujemo odnos koji su naši sunarodnici imali prilikom ulaska u Mađarsku. Nama ne trebaju logori, već samo malo hrane i vode, jer idemo dalje – ispoveda sa Nazif, srednjoškolac iz Avganistana. On kaže da ima rođake u Berlinu i da želi tamo „što pre da stigne kako bi pomogao i roditeljima da uskoro stignu u Nemačku“.

– Imamo dovoljno hrane i lekova. Zahvalni smo ljudima ovde u Preševu koji nam pomažu da lakše prebrodimo probleme bolesnih nogu, žuljeva i krvarenja na stopalima od višekilometarskog pešačenja. Želimo da što pre odemo odavde, jer sada se nameću nove trase putovanja – konstatuje Kanisa, majka koja iz Avganistana, kako kaže, tri nedelje putuje sa dvoje maloletne dece.

Migranti sa kojima je novinar Danasa juče razgovarao u Prihvatnom centru u Preševu iskazuju „strah od promene puta ka njihovom cilju u nekoj od zemalja EU“. Pripadnici policije tokom jučerašnjeg dana nastavili su kontrolu ulaska migranata i njihovu proveru ličnog prtljaga, budući da „postoje određeni bezbednosni rizici“, a sve zbog odnosa „mađarskih vlasti prema ženama i deci“.

Monopol na prevoz

Više privatnih preduzetnika koji se bave autobuskim prevozom migranata, a čije su firme registrovane u Preševu, Bujanovcu i Vranju, požalilo se juče novinaru Danasa da „postoji monopol na prevoz, i to od pojedinih državnih preduzeća“. – Ne mogu vam reći o kojim se preduzećima radi, ali pogledajte autobuse i biće vam sve jasno – rekao nam je jedan od šofera ispred autobusa kod Prihvatnog centra u Preševu. Vidljivo je da najveći broj migranata iz Preševa prevoze na vanrednim linijama „Niš ekspres“, kao i beogradska „Lasta“, za koju „rade“ i pojedini privatni prevoznici sa juga Srbije.

Zatvoren prelaz Horgoš

Granični prelazi Horgoš i Bački Vinogradi sa Mađarskom su zatvoreni, a na Kelebiji i Bačkom Bregu je pojačan intenzitet saobraćaja, prenosi RTS podatke Uprave granične policije. Zadržavanja putničkih vozila na graničnim prelazima Kelebija i Bački Breg nisu duža od 20 minuta, dok kamioni i autobusi čekaju do tri i po sata.

Janković: Tolerancija za migrante

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković očekuje da će građani i ubuduće pokazati visok stepen tolerancije za migrante i njihovu situaciju, a najavljuje da će se pridružiti Paradi ponosa 20. septembra. „Već smo pokazali visok stepen tolerancije i veliku podršku i pomoć svih vrsta. Sporadičnih incidenata je bilo, ali su oni zanemarljivi“, rekla je Janković za RTS.

Mađari suzavcem na migrante

Mađarska policija je juče upotrebila suzavac, pošto je nekoliko stotina izbeglica probilo ogradu od bodljikave žice na granici prema Srbiji. Policija je zaustavila izbeglice, koje su ih gađale plastičnim flašama. Na graničnom prelazu Horgoš je mađarska policija postavila vodeni top, javlja AP.

FoNet

Čajetina neće izbeglice

– Opština Čajetina ispoštovala je naredbu Komesarijata za izbeglice i formirala lokalni Savet za migrante, ali ne želi migrante na svojoj teritoriji, izjavio je predsednik Skupštine opštine Čajetina Miloje Rajović. On je rekao da je „Čajetina turistička opština i da ne postoje uslovi za zbrinjavanje tih ljudi“.

Bugarski: Situacija na Horgošu teška

Vojvođanski sekretar za lokalnu samoupravu Branislav Bugarski izjavio je da je situacija na Horgošu teška, a da je u noći između utorka i srede između dva prelaza i na zelenoj površini između njih bilo više od dve hiljade izbeglica. Bugarski, koji je noć proveo u Kanjiži, objasnio je da će se prvo rešavati problem s toaletima i vodom za izbeglice i naveo da su podeljeni i prekrivači.

– I pored uveravanja Mađarske da podizanje žice neće ništa promeniti, nažalost, i te kako jeste, jer je glavni putni pravac trenutno van funkcije i to je najveći problem koji dve vlade moraju rešiti – kazao je Bugarski. On je objasnio i da su mađarske vlasti preksinoć pozvale izbeglice da se registruju, ali da su odmah nakon toga izdavale rešenja o odbijanju zahteva za azil i zabrani ulaska u EU na deset godina, nakon čega su te izbeglice vraćene u Srbiju.

– Mislim da republička vlada mora oštro da reaguje u Briselu i da traži da se i Srbija uključi u rešavanje problema, ali na konstruktivan i proaktivan način – dodao je pokrajinski sekretar. On je upozorio i da na granici sa Hrvatskom nisu do kraja razminirana područja koja su bila zahvaćena ratom iz devedesetih godina prošlog veka, što može da predstavlja veliku opasnost za izbeglice.

D. D.

Sukob mađarske policije i izbeglica, pretučena ekipa RTS

Horgoš, Beograd – Mađarska policija pretukla je pendrecima i ekipu RTS-a i polomila im opremu na Horgošu. Novinarka, snimatelj i tonac prevezeni su u Suboticu gde im je ukazana pomoć. U razmeni protesta i nota, Mađarskoj je sinoć, kako je izjavio ministar spoljnih poslova Ivica Dačić upućen i protest zbog napada na novinare sa zahtevom da se utvrdi odgovornost i da se ovakvi incidenti više ne ponavljaju. Tim povodom iz SAD se putem CNN-a javio i premijer Vučić osudivši brutalno ophođenje mađarske policije prema izbeglicama i napade na novinare. Nešto ranije on je pozvao građane na mir i strpljenje i najavio za petak sednicu Biroa za koordinaciju službi bezbednosti o ovoj temi. N. D. – FoNet

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari