Maloletni migranti na meti seksualnih predatora 1Foto: Koča Sulejmanović/EPA

Oko 40 maloletnika, koliko ih je u barakama u Beogradu, svakodnevno je izloženo različitim vrstama nasilja – od prebijanja do seksualnog zlostavljanja.

Zbog namere da pređu granicu ne žele da se prijave državnim institucijama u Srbiji, pa su prepušteni na milost i nemilost kako pripadnika svoje populacije tako i pojedinih Beograđana. Od kada je Mađarska pooštrila kontrolu na granicama, veliki broj migranata, uključujući i decu, svakodnevno se vraća u Beograd, sa modricama i ujedima od pograničnih pasa.

Vladimir Sjekloća, direktor Centra za kriznu politiku i reagovanje, kaže za Danas da članovi ove nevladine organizacije svakodnevno razgovaraju sa migrantima u barakama pored autobuske stanice u Beogradu, ubeđujući posebno nezaštićenu decu da se prijave centrima za socijalni rad.

– Oni ne žele da napuste barake jer svakodnevno pokušavaju da pređu granicu. Nažalost, Mađari su u poslednje vreme pooštrili „torturu“ i deca se vraćaju polupana od glave do pete i izujedana od pasa sa granice. Na žalost, zbog velike želje da pređu granicu, zainteresovanost da se prijave našim institucijama jako je mala – kaže Sjekloća. Organizacija na čijem je čelu prva je progovorila o seksualnoj eksploataciji i maltretiranju migranata, pre svega dece.

– Pričali smo sa ljudima koji žive u barakama. Pitali smo ih da li se to dešava i oni su nam potvrdili. Na pitanje – da li se to tebi desilo, svi su odgovarali sa ne, ali da znaju nekog kome jeste. Ono što smo čuli je da dolaze Beograđani i nude novac za seks, ali ne samo maloletnicima već generalno toj populaciji. Najčešće dolaze stariji muškarci koji traže mlađe muškarce i decu – ukazuje Sjekloća. Kao najveći problem, naš sagovornik navodi taj što su deca u barakama svakodnevno izložena seksualnom zlostavljanju od sopstvene populacije.

Sa ovim je upoznat i UNHCR, koji je o tome obavestio svoje partnere i nevladine organizacije.

– Postoji osnovana sumnja da se u Beogradu određen broj dečaka migranata seksualno zloupotrebljava. Međutim, teško je potvrditi te navode jer to zahteva uspostavljanje odnosa poverenja sa tom decom, za šta je potrebno puno vremena. Dečaci u magacinima su potpuno van sistema, nezaštićeni. Oni su u takvom položaju od samog početka puta, od svoje domovine. Izloženi su svim vrstama rizika – od krijumčarenja, kidnapovanja, prebijanja do seksualne eksploatacije. Roditelji su ih poslali u nadi da će pronaći bolji život, ali on je za njih samo patnja – kaže za Danas predstavnica UNHCR za Srbiju, Mirjana Milenkovski. Prema podacima UNHCR, u magacinima u Beogradu trenutno je oko 40 mališana, a pre mesec dana bilo ih je oko 300. Naša sagovornica napominje da je jedini način da se zaštite od gotovo svakodnevne torture da uđu u sistem socijalne zaštite, zatraže azil a potom da budu prebačeni u smeštaj za maloletnike bez pratnje.

Sa tim je saglasan i v. d. zaštitnika građana Miloš Janković, napominjući da ombudsman već nekoliko godina ukazuje nadležnim organima da celokupan odnos prema migrantima treba staviti pod punu državnu kontrolu.

– Srbija je prihvatila liberalan pristup da oni nesmetano, bez bilo kakve kontrole idu kroz zemlju, ka severnim granicama nadajući se da će napustiti Srbiju. Iza toga se krije uverenje državnih organa da će svi oni otići dalje. Međutim, ti ljudi su zarobljeni u Srbiji. Liberalan pristup, koliko god dobar bio, doneo je i niz problema. Migranti postaju žrtve krijumčara i drugih osoba koji na različite načine koriste njihov nezavidan položaj. Uključujući i seksualnu eksploataciju dece – ukazuje Janković. On dodaje da bi migranti bili zaštićeni ukoliko bi postojala puna kontrola nad njihovim kretanjem, što prvenstveno znači zbrinjavanje u prihvatnim centrima.

– I u centrima bi trebalo da se odvajaju maloletni i punoletni migranti, kako bi deca bila zaštićena, ali ne na način da se razdvajaju porodice – zaključuje Janković.

Bez reakcije države

Agencija Rojters prva je objavila je priču o seksualnoj eksploataciji dece migranata u Srbiji, koja nisu u pratnji odraslih. Na ovu priču reagovale su nevladine organizacije koje brinu o migrantima, ali ne i državne institucije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari