Odgovarajući pravni okvir koji precizno definiše ulogu i nadležnosti bezbednosnih službi, distanciranje politike od rada službi i uspostavljanje efikasnog nadzornog mehanizma koji će onemogućiti zloupotrebu prikupljenih informacija neophodni su koraci ka izgradnji integriteta u bezbednosnim agencijama, zaključak je jučerašnjeg okruglog stola koji je organizovao Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Momir Stojanović, narodni poslanik SNS i predsednik parlamentarnog Odbora za kontrolu službi bezbednosti, istakao je da bi donošenje novog zakona o bezbednosnim službama morao da bude prvi korak.

– To bi moglo da promeni strukturu službi. Imamo tri bezbednosne agencije i policiju, koji se bave sličnim poslom. U takvoj situaciji će naravno doći do rivaliteta službi i preklapanja nadležnosti. Ta konfuzija je idealno tlo za zloupotrebe i stoga nikoga ne treba da čudi što se premijer i predsednik žale da ih prisluškuju, rekao je Stojanović. Prema njegovim rečima, brojne zloupotrebe bi bile izbegnute ukoliko bi postojala jedna bezbednosna agencija.

Miroslav Hadžić, predsednik UO BCBP, smatra da je praksa formiranja radnih grupa za svaki slučaj pojedinačno, jasan pokazatelj da vlast nema poverenja u službe bezbednosti.

– Preveliki uticaj politike na bezbednosne službe se izuzetno negativno odražava na njihov integritet. Sve dok svaka promena vlasti vuče sa sobom i promenu na čelnim mestima u bezbednosnim strukturama, negovaće se udvorničko ponašanje, naveo je Hadžić.

Mateus van der Berselar, konsultant za razvoj integriteta u službama bezbednosti i dugogodišnji obaveštajac iz Holandije, slaže se da je kvalitetna pravna regulativa izuzetno važna, ali dodaje da ona sama po sebi ne može da promeni stanje u službama bezbednosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari