Migrantima uzimaju i do 1.500 evra prelazak u Mađarsku 1Foto: Vojkan Ristić

Zvanični podaci UNHCR čiji volonteri svakodnevno dežuraju u migrantskim kampovima u Tabanovcima u Makedoniji i Preševu na teritoriji Srbije potvrđuju da se „ne očekuje novi talas migranata“ iz pravca Grčke. Sada u dva prihvatna centra između dve granice boravi manje od sto lica iz Avganistana, Sirije i Iraka.

Higijenski uslovi u prihvatnim centrima su za letnje prilike zadovoljavajući, a manji broj migranata „relaksirao“ je i funkcionisanje kuhinje i smeštajnih kapaciteta. U Tabanovcima su smeštajni kapaciteti za „špiceve migrantskog talasa“ projektovani za dnevni smeštaj više od dve hiljade lica, što je kao i u Preševu, zabeleženo tokom juna i jula meseca prošle godine. U Preševu podsećaju da su u to vreme dnevno zbrinjavali i više od 6.000 lica.

Između dve granice primetno je pojačano prisustvo vojske i policije obe države. To je bar privremeno, kako navode policijski izvori, „uštopovalo“ krijumčare ljudima. U nekoliko poslednjih akcija, što su nam potvrdili i migranti u kampu u Tabanovcima, ovde je vraćeno desetak ljudi koji su pokušali „krijumčarskom rutom“ da stignu do mađarske granice. Krijumčari su se orijentisali na granicu Srbije i Bugarske, na divljim prelazima kod Dimitrovgrada i Bosilegrada. Usluge se kako tvrde policajci naplaćuju i po 5.000 dolara za četvoročlanu porodicu, ili 1.500 po jednom licu uz obećanje da će „sigurno stići do mađarske granice“. Deo njih želi da stigne i do Beograda, zašta koriste autobuski prevoz rizikujući da ih policija prilikom prve kontrole iskrca i sprovede sudiji za prekršaje. I auto-prevoznici zbog pooštrenih policijskih kontrola, izbegavaju migrante kao putnike.

– Ostali smo bez novca. Ovde imamo hranu i higijenske pakete. Uvek ponešto ostane pa to prodajemo lokalnom stanovništvu kako bi došli do kojeg evra – kaže nam jedna od Sirijki koja ne želi da kaže svoje ime. U lokalnim prodavnicama migranti koji slobodno izlaze iz kampa kupuju najčešće, pileće salame, orahe, paradajz, lubenice i dinje… Najskuplje su im u vreme najvećih gužvi prodavane kartice sa brojevima mobilnih telefona po desetostruko većoj ceni od 300 dinara koliko kartica u proseku košta. Sa manjim brojem migranata i taj „biznis“ je zamro.

Sagovornici Danasa iz Tabanovca kažu da migranti „ne konzumiraju prerađevine od svinjskog mesa, niti alkohol u skladu sa svojom islamskom verom. Iz pravca Đevđelije poslednjih dana ovde je registrovano tek desetak migranata, koji su ovde stigli autobuskim prevozom poprilično iscrpljeni od letnje vreline.

– Da sam imao celu njivu zasađenu peršunom ja bih sada bio bogat čovek, jer su migranti vezicu ovog začinskog povrća plaćali i po jedan evro – navodi jedan od žitelja Tabanovca, mesta u neposrednoj blizini Kumanova. On primećuje da njihove „privremene komšije“ imaju sve manje novca. Kako kažu, ne žele da se vraćaju u njihove matične zemlje jer su tamo izgubili sve. Još uvek ne podnose zahtev za dobijanje azila u Makedoniji, iako za to postoji spremna logistika i ovde, ali i u Preševu.

Šatorski kamp u Miratovcu je potpuno prazan. On je bio u vreme eskalacije migrantskih talasa, prvi prihvatni kamp na srpskoj teritoriji, a neposredno uz granicu sa Makedonijom koju su ljudi prelazi poljskim putem.

– Ovde dnevno dođe najviše petnaestak lica, koja su od vrućine vidno iscrpljena pa im je neophodan odmor od nekoliko dana, a onda nastavljaju put ka Beogradu. Spremni smo da svim koji ovde stignemo pružimo maksimalnu zdravstvenu zaštitu, kao i uslove za odmor. Svima njima je želja ne da se vrate u svoje zemlje već da stignu u neku od zemalja EU – navodi Lirije Misini iz UNHCR, koja ispred ove organizacije koordinira rad Prihvatno centra na ulazu u Preševo. Svim migrantima se savetuje neophodna legalizacija boravka u Srbiji, a oni koji se odluče za proceduru dobijanja azila u Srbiji upućuju se u centre za azil. Taj broj je vrlo mali, jer kod njih i dalje postoji nada da će biti prihvaćeni u nekoj od zemalja EU.

 

 

Izazov

Najveći izazovi sa obe strane granice sada imaju pripadnici policije i vojske Srbije i Makedonije koji imaju svakodnevnu koordinaciju u pogledu prolaza migranata, ali i u praćenju sumnjivih taksi prevoznika koji su potencijalni „krijumčari ljudi“.

 

Podrška Unicefa’]

Beograd – Državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nenad Ivanišević izjavio je juče da oko 120 migranata na Horgošu štrajkuje glađu iskazujući svoje nezadovoljstvo time što je mađarska granica zatvorena i dodao da će ponovo razgovarati sa njima o prelasku u prihvatne centre. „LJudi koji protestuju verovatno će veoma brzo postati svesni da ne mogu da dobiju azil. Savetnik mađarskog premijera je vrlo jasno rekao da Mađarska neće menjati svoju politiku. Mi ćemo u sredu ponovo razgovarati sa njima, zamoliti ih da odu u prihvatne centre i tamo sačekaju mogućnost da apliciraju za azil, a onda od mađarskih vlasti zavisi da li će dobiti azil ili neće“, rekao je Ivanišević. Ivanišević je rekao novinarima, posle sastanka sa predstavnicima UNICEF na kome su razgovarali o migrantskoj krizi, da je Srbija migrantima ponudila sve što je u njenoj moći, i azil, i smeštaj u centre i da su iz Unicefa „čuli pohvale da je Srbija svetao primer na celoj migrantskoj ruti“, po tome kako se odnosi prema migrantima, deci i maloletnim migrantima bez pratnje. Zamenica predstavnika UNICEF u Srbiji Severin Leonardi rekla je da su na sastanku razgovarali o tome na koji način UNICEF može da pomogne Srbiji kako bi se izborila sa izbegličkom i migrantskom krizom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari