Čovek koji je odgovoran za jedno od najznačajnijih „curenja informacija“ u američkoj političkoj istoriji – dostavljanje podataka o internet špijuniranju koje vrši Vašington je Edvard Snouden, dvadesetdevetogodišnji Amerikanac, bivši tehnički saradnik CIA. Kao službenik kompanije Bluz Alen Hamliton, koju je angažovalo Ministarstvo odbrane SAD, Snouden je učestvovao u tajnom projektu Nacionalne bezbednosne agencije (NSA).


Britanski Gardijan je, nakon nekoliko dana razgovora sa „novim uzbunjivačem“, otkrio njegov identitet i to upravo na zahtev Snoudena. Od trenutka kada je odlučio da javnosti otkrije brojne državne tajne bio je odlučan u nameri da ne ostane anoniman. „Nemam nameru da krijem ko sam, jer znam da ništa loše nisam uradio“, poručio je Snouden, koji se trenutno nalazi u Hong Kongu.

Prema pisanju Gardijana, Snouden će u istoriji biti upamćen kao jedan od američkih uzbunjivača koji je prouzrokovao najveće posledice, pored Danijela Elsberga i Bredlija Meninga, pošto je odgovoran za predaju materijala iz jedne od najpoznatijih tajnih svetskih organizacija – NSA.

On je iz kancelarije NSA na Havajima presnimio tajna dokumenta, nakon čega je šefu rekao da mora da uzme bolovanje kako bi se lečio od epilepsije. Prvo je Gardijan, a potom i Vašington post, objavio da NSA preko kompanije „Vearjzon“, koja se bavi telekomunikacijama, špijunira građane uz pomoć devet servera na internetu – Majkrosofta, Jahua, Gugla, Fejsbuka, Paltolka, AOL, Skajpa, Jutjuba i Epla.

„Moj jedini motiv je bio da informišem javnost šta se radi u njeno ime, a šta protiv nje. Svestan sam da ću propatiti zbog svog postupka“, istakao je Snouden. Inače, predsednik SAD Barak Obama potvrdio je tačnost objavljenih podataka, ali je to branio borbom protiv terorizma. On je rekao da nad tajnim programom postoji sudska i kongresna kontrola i da se time štite američki državljani od potencijalnih napada.

Ono što sada ostaje pitanje jeste na koji će način Bela kuća „dovesti“ Snoudena u Ameriku, pogotovo ako se uzme u obzir da je Kina najveći neprijatelj SAD u vezi sa bezbednosti računara. Američke vlasti će, kako prenosi Vašington post, morati da postave ozbiljnu strategiju za procesuiranje čoveka koga će mnogi da vide kao heroja.

Pojedini eksperti smatraju da se u poslednjih nekoliko godina sve više probiraju barijere između špijunskih agencija i informacija koje preko vlade dospevaju u javnost. Bivši zamenik direktora NSA Sedrik Lejton kaže da sada IT-jevci imaju veći pristup tajnim vladinim dokumentima, a da to nije bio slučaj ranije.

Slučaj Snoudena nije jedini u poslednja dva meseca. Podsetimo, u maju je otkriveno da je američko Ministarstvo pravde tajno uzelo telefonske listinge novinara Asošijejted presa i Foks njuza, što je dovelo do brojnih kritika Obamine administracije. Takođe, počelo je suđenje Bredliju Meningu, koji se tereti za odavanje vojnih tajni sajtu Vikiliks i Džulijanu Asanžu. U slučaju da bude proglašen krivim, preti mu doživotna zatvorska kazna bez mogućnosti pomilovanja.

Što se tiče Asanža, on se nalazi u ambasadi Ekvadora u Londonu od juna prošle godine, pošto je tražio politički azil, a da bi izbegao izručenje Švedskoj koja ga traži zbog navodnog seksualnog napada.

Inače, Snouden je, piše Gardijan, imao „veoma udoban život“ koji je uključivao platu od 200.000 dolara godišnje, devojku s kojom je delio kuću na Havajima, stabilnu karijeru i porodicu koju voli. „Spreman sam da žrtvujem sve, jer ne mogu da dozvolim da američka vlade uništi privatnost, slobodu interneta i osnovne ljudske slobode širom sveta“, poručio je Snouden u dvanaestominutnom intervjuu za Gardijan.

Evropa traži razjašnjenje

Brisel – Visoki evropski zvaničnici tražiće na predstojećem transatlantskom ministarskom samitu odgovore svojih američkih sagovornika o spornom programu nadzora koji sprovode SAD. Nemačka kancelarka Angela Merkel će o tome razgovarati s američkim predsednikom Barakom Obamom kada bude došao u Berlin sledeće sedmice. Evropska komisija saopštila je juče da je zabrinuta zbog uticaja tih američkih programa na privatnost građana EU i da je probleme oko toga već iznela evropska komesaraka za pravdu Vivijen Reding u razgovorima s američkim kolegama.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari