Nevladine organizacije za ljudska prava u Srbiji podeljene su po pitanju postojanja klanova koji kontrolišu pojedine oblasti ljudskih prava, monopola i crnih lista u nevladinom sektoru.



Dok pojedini sagovornici Danasa ističu da u domenu ljudskih prava ne postoje crno-bele liste, drugi smatraju da su pojedine nevladine organizacije privilegovane.


Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku i aktivista za ljudska prava, u tekstu – „Filozofija NVO palanke“, koji je objavljen u Danasu, naveo je da su „na sceni moćni klanovi koji kontrolišu pojedine oblasti ljudskih prava“, da „postoje projekti koji su nedodirljivi“, da se crne liste „neprijateljskih organizacija“ dostavljaju donatorima i da su „uspostavljeni monopoli“.

– Na ovakvo pisanje podstakao me je neuspeli dijalog oko koalicije za REKOM, odnosno to što su optužbe oko zloupotrebe novca u okviru REKOM-a na nivou čaršijskih priča i što se ne otvaraju suštinske teme. Takođe, postoje zaštićeni ljudi od samog civilnog sektora i pojedinih medija sa kojima su bliski, a svaka kritika se automatski okarakteriše kao neprijateljska. Duga stvar je što se u medijima konstantno vređaju ljudi, što ne sme da se događa- kaže Popović za Danas.

Po njegovim rečima, najveći monopol ima Fond za humanitarno pravo, a organizacije koje tesno sarađuju sa FHP lako dolaze do novca. Popović naglašava da u vezi sa REKOM-om „ne postoje konkretni dokazi“, ali da ljudi koji su otišli iz te koalicije, kao i oni koji su sa njom sarađivali, kako iz Srbije tako i iz republika bivše Jugoslavije, tvrde da u istoj vlada strašna atmosfera i autoritativni način ophođenja, kako prema zaposlenima, tako i prema saradnicima.

Milenko Dereta, predsednik Građanskih inicijativa, ističe za Danas da se pravo stanje po pitanju finansiranja nevladinih organizacija najbolje može videti u finansijskim izveštajima donatorskih institucija.

– Pojedine organizacije su privilegovane i njihova imena se neprekidno ponavljaju na spisku finansiranih. Pitanje je da li se oni tu nalaze zbog briljantnih projekata koje rade ili je presudna tesna veza sa donatorima – kaže Dereta.

Da u civilnom sektoru postoje problemi kao i u drugim segmentima našeg društva slaže se i predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko.

– Problemi neminovno postoje, a ovakve teme zahtevaju mnogo ozbiljniju raspravu. U ovom trenutku ne mogu da govorim na ovu temu. Možda napišem nešto o tome- kaže Biserko.

U Beogradskom centru za ljudska prava pozdravljaju otvaranje ovakvih tema. Bojan Gavrilović iz Beogradskog centra, ističe za naš list da „nedodirljivi ne treba da postoje“.

– Dobro je da se o tome piše i govori, ali ne treba svako da se upliće u razrešenje ovakvih problema. Što se tiče postojanja klanova, monopola i crnih lista, mogu da kažem da nije dobro da se na osnovu glasina formiraju stavovi o postojanju ili nepostojanju istih – poručuje Gavrilović.

Sa druge strane, izvršni direktor Komiteta pravnika za ljudska prava – JUKOM, Milan Antonijević, tvrdi da u domenu ljudskih prava ne postoje nikakve crno- bele liste.

– Žao mi je što je izašao takav tekst. U oblasti ljudskih prava organizacije po nekim pitanjima mogu da se slažu, dok po drugima to ne mora da bude slučaj. Shodno tome, ne postoje nikakvi klanovi, koji bi u finansijskom pogledu imali bilo kakvu prednost u odnosu na druge organizacije. Nama je u interesu da postoji što više organizacija i njihovih saradnika koji će u afirmativnom kontekstu sagledati ljudska prava – rekao je Antonijević.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari