Rusija je obavestila Iran da će zadržati nuklearno gorivo za iransko gotovo završeno postrojenje u Bušeru ukoliko ta zemlja suspenduje proces obogaćivanja urana kao što traže Savet bezbednosti UN. Sekretar ruskog Nacionalnog saveta bezbednosti Igor Ivanov obavestio je o ovom ultimatumu Alija Hoseinija Taša, iranskog nuklearnog pregovarača, izjavili su zvaničnici koji su želeli da ostanu anonimni.

Rusija je obavestila Iran da će zadržati nuklearno gorivo za iransko gotovo završeno postrojenje u Bušeru ukoliko ta zemlja suspenduje proces obogaćivanja urana kao što traže Savet bezbednosti UN. Sekretar ruskog Nacionalnog saveta bezbednosti Igor Ivanov obavestio je o ovom ultimatumu Alija Hoseinija Taša, iranskog nuklearnog pregovarača, izjavili su zvaničnici koji su želeli da ostanu anonimni.
Već nekoliko godina predsednik Buš vrši pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina da Rusija ukine svoju pomoć Iranu za moćno nuklearno postrojenje koje Rusija gradi u Bušeru, na jugu Irana. Ali Putin se tome protivio. Ovaj projekat je prvi ozbiljan napor Teherana da proizvede nuklearnu energiju i veoma je profitabilan za Rusiju.
Nedavno, međutim, Moskva i Teheran su javno argumentisale povodom toga da li je Iran platio svoje račune, što mnogi objašnjavaju kao očiglednu promenu stava Rusije. Ali, najnoviji ultimatum mogao bi, takođe, odraziti pojačano nezadovoljstvo i frustracije o moskovskom rastanku s Iranom zbog odbijanja da zaustavi obogaćivanje urana na ogromnom postrojenju u Natancu. „Nismo sigurni kakav je miks komercijalnih i političkih motiva o kojima je reč ovde“, izjavio je jedan visoki zvaničnik Bušove administracije u Vašingtonu. „Ali, jasno je da Rusi i Iranci idu jedni drugima na nerve“.
Visoki evropski zvaničnik izjavio je: „Smatramo da je ovo veoma važna odluka Rusije. Ona pokazuje da su naša neslaganja s Rusijom povodom opasnosti iranskog nuklearnog programa taktička. Fundamentalno, Rusi ne žele nuklearni Iran“.
U trenutku pojačanih tenzija između Vašingtona i Moskve američki zvaničnici su pozdravili rusku podršku situaciji povodom Irana dok postoje naznake da ima još oblasti u kojima dve sile mogu da sarađuju. Rusija se žestoko opirala uvođenju sankcija Iranu u Savetu bezbednosti UN. Američki zvaničnici su pokušavali da stvore komercijalni podstrek za Rusiju da izvrši pritisak na Iran. Jedan predlog Bušove administracije potpisan je krajem 2005. i predviđa dopremanje iranskog obogaćenog urana u Rusiju. To stvara perspektivu za desetine miliona dolara vrednog biznisa za Rusiju i način da se osigura da Iran dobija samo obogaćeni uran za stvaranje energije umesto za pravljenje nuklearnog oružja.
Nuklearni projekat u Bušeru ima veoma dugu istoriju. Za više od jedne decenije Rusija je radila pod ugovorom vrednim milijardu dolara u cilju dovršenja izgradnje postrojenja, koja je najpre otpočela s Nemačkom u vreme šaha Mohameda Reze Pahlavija. Posle revolucije 1979. projekat je obustavljen, potom je to mesto bombardovano tokom osam godina dugog iračko-iranskog rata. Po završetku rata, kada je Iran odlučio da konačno završi izgradnju postrojenja, Nemačka je pod velikim pritiskom SAD odbacila da završi projekat i da čak da Moskvi originalan šematski plan. Već osam godina se konstantno radi na projektu koji je gotovo završen. Prošle godine Rusija se saglasila da do marta 2007. dostavi nisko obogaćeno gorivo, a otvaranje postrojenja planirano je za septembar, dok bi proizvodnja energije počela u novembru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari