Tek što su se završili predsednički izbori, a Francuzi će za manje od tri nedelje ponovo na birališta, ovoga puta za Skupštinu. Prošle nedelje su zaključene liste kandidata. Za 577 poslaničkih mesta prijavilo se 7.550 kandidata, ili u proseku preko 13 kandidata za jedno poslaničko mesto.

Tek što su se završili predsednički izbori, a Francuzi će za manje od tri nedelje ponovo na birališta, ovoga puta za Skupštinu. Prošle nedelje su zaključene liste kandidata. Za 577 poslaničkih mesta prijavilo se 7.550 kandidata, ili u proseku preko 13 kandidata za jedno poslaničko mesto. Među kandidatima je i predsednik Vlade, formirane u petak, Fransoa Fijon i njegovih 12 ministara.
Izbori za Skupštinu održavaju se prema dvokružnom većinskom sistemu. Ako u prvom krugu 10. juna nijedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu glasova, tri najbolje plasirana kandidata idu u drugi krug. U prvom krugu za mesto u Skupštini izbori se tek oko pedesetak kandidata. Dok u prvom krugu nema međustranačkih saveza, u drugom su dogovori vrlo značajni.
Tako između vladajućeg Ujedinjenog narodnog pokreta (UMP) i dojučerašnje stranke Fransoa Bajrua, Unije za demokratsku Francusku (UDF), postoji dogovor: ako se u drugom krugu nađu kandidati dve stranke konkurent s manjim brojem glasova odustaće kako ne bi došlo do rasipanja glasova.
Među strankama s levice ne postoji, bar za sada, načelan dogovor. U prošlosti su činjeni lokalni sporazumi najčešće za svaku posebnu izbornu jedinicu. Naročito su podeljene stranke i grupacije na ekstremnoj levici. Teško da će, sem nekoliko poslanika Komunističke partije (PCF), druge stranke sa krajnje levice imati poslanike u novoj Skupštini. Doživi li levica još jedan poraz kao što se očekuje, vodeća stranka levice, Socijalistička partija (PS) će morati iz korena da se reorganizuje ako želi da ostane ozbiljan činilac na političkoj sceni.
Prema ispitivanjima javnog mnjenja UDF je u prednosti i očekuje se njegova pobeda, što nije začuđujuće jer je malo verovatno da će se od drugog kruga predsedničkih izbora 6. maja značajnije promeniti raspoloženje građana. Čak i male razlike u broju pristalica pri većinskom sistemu daju velike razlike u broju osvojenih poslaničkih mesta. Zanimljivo je kako će proći novoformirani Pokret demokrata (Modem), stranke Fransoa Bajrua, kandidata koji je na predsedničkim izborima osvojio preko 18 odsto glasova u prvom krugu.
Iako mu ispitivanja daju oko 10 odsto jer su na predsedničkim izborima za njega glasale mnoge pristalice levice, on će što zbog većinskog sistema, što zbog kratkog vremena da organizuje stranku, verovatno osvojiti tek nekoliko poslaničkih mesta. Kako je za izbor poslanika od značaja njihova pripadnost i veza s regijom, izbornim mestom gde se bira, jer se građani često opredeljuju prema samom kandidatu, a ne prema stranci koju on zastupa, teško da je Fransoa Bajru i njegov Modem uspeo da za dve nedelje od formiranja nađe najbolje kandidate.
Ipak, nije sve ružičasto za UMP. Dojučerašnji ministar spoljnih poslova Filip Dust-Blazi, gradonačelnik Tuluza, jedan od lidera UMP, nije se kandidovao. Opozicija ne propušta da naglasi da je odustao „iz straha zbog verovatnog poraza“. U Tuluzu vlada nezadovoljstvo zbog problema s Erbasom i otpuštanja radnika jer je veliki deo pogona ove avionske kompanije smešten u ovoj regiji. Zoran M.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari