Nejasni poslovi Kriznog štaba 1Foto: BETAPHOTO/ VLADA SRBIJE SLOBODAN MILJEVIC

Tek četiri i po meseca nakon što je formiran Krizni štab za borbu protiv kovida, javnost Srbije saznala je ko sve čini ovo telo.

Ono što pak još uvek nije dato na uvid javnosti jeste sam zaključak o formiranju KŠ, donet 13. marta, iz koga bi se moglo jasno saznati koja su poslovi i dužnosti ovog tela.

Pre tri dana Vlada Srbije objavila je na svom sajtu spisak članova Kriznog štaba, među kojima je 11 lekara, dok su preostali učesnici pojedini ministri, državni sekretari, predstavnici Vojske…

Pored toga što je objavila imena članova KŠ, Vlada Srbije je i navela da je ovo telo formirano u skladu sa Zakonom o Vladi.

Sagovornici Danasa ističu da samo pozivanje na Zakon o vladi pri formiranju KŠ nije sporno, već da je sporna činjenica što javnost ne može da dobije na uvid dokument kojim je određeno obrazovanje kriznog štaba, zbog čega o mnogi pitanjima može samo da se nagađa.

Oni takođe navode da je nejasno zašto je Vlada odlučila da formira ad hok telo kada već postoje druga tela koja treba da deluju u kriznim situacijama kao što je pandemija i čiji su posao i nadležnosti već definisani postojećim zakonima.

– Vlada može da formira ad hok tela. Međutim, mi već imamo Republičku komisiju za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti i Štab za vanredne situacije, čije je postojanje predviđeno postojećim zakonima, i koji treba da deluju u ovakvim situacijama. Da su se ovi zakoni uzeli u obzir, mi bismo jasno znali ko su članovi tih tela, koja je njihova nadležnost, i zašto su tu postavljeni. Ovako, mi imamo krizni štab čije nadležnosti nisu uređene zakonom. Čini mi se da je odabran personalni pristup, pa su tako određena lica postavljena u krizni štab zbog svog imena i prezimena a druga su birana po funkciji. Radi se o jednoj nedopustivoj improvizaciji u vreme kada nam preti istinska opasnost – kaže Vesna Rakić Vodinelić, profesorka Pravnog fakulteta Univerziteta Union u penziji.

Ona takođe objašnjava da Krizni štab ne može da donosi odluke već samo preporuke koje vlada dalje usvaja.

Na pitanje Danasa, ko je onda zapravo odgovoran za postupanje tokom epidemije – da li Krizni štab, koji donosi preporuke, ili vlada koja ga je formirala i koja te preporuke usvaja ili ne, Rakić Vodinelić odgovara da se može govoriti o odgovornosti svih učesnika.

– Odgovornost leži pre svega na premijerki, zatim Vladi, koja je kao celina donela zaključak o formiranju Kriznog štaba, na ministrima zdravlja i policije, jer su oni bili dužni da aktiviraju postojeća tela u borbi protiv epidemije, i na kraju na predsedniku koji se meša u stvari koje nisu njegov posao – kaže Rakić Vodinelić. Kako dodaje, odgovornost samih članova Kriznog štaba leži u njihovoj odluci da prihvate učešće u radu jednog tela čije nadležnosti i ovlašćenja nisu jasni.

Istovremeno, programski direktor Transparentnosti Srbije Nemanja Nenadić takođe navodi da nije bilo potrebe za formiranjem kriznog štaba.

On podseća da je njegova organizacija još u aprilu tražila od Vlade zaključak o obrazovanju ovog tela a da ga još nije dobila.

– Ono što je ovde sporno jeste sama odluka da se ne koriste zakonski mehanizmi koji postoje u drugim propisima. Formiran je krizni štab koji nema niti može imati bilo kakva ovlašćenja u smislu donošenja odluka. On može samo da daje preporuke. Pri tome je u javnosti je stvoren utisak da oni donose odluke, što nije tačno. Na kraju, i sami njegovi članovi javno su govorili da nisu imali pristup nekim informacijama, što je neophodno da bi mogli da daju adekvatne savete – napominje Nenadić.

Vlada Srbije formirala je Krizni štab za borbu protiv kovida 19, 13. marta na osnovu Zakona o vladi, koji navodi da vlada može da obrazuje povremena radna tela, radi razmatranja pojedinih pitanja iz svoje nadležnosti i davanja predloga, mišljenja i stručnih obrazloženja.

Na drugoj strani, poslovnik o vladi u delu koji se odnosi na privremena tela navodi da se u odluci o njihovom formiranju određuju „poslovi za koje se telo obrazuje, vreme na koje se obrazuje, rokovi u kojima podnosi izveštaj o svom radu i druga pitanja vezana za njegov rad.“

Takođe se kaže da je „povremeno radno telo dužno da nadležnom odboru dostavi izveštaj o radu najmanje svakih 60 dana, a Vladi najmanje svakih 90 dana“.

Kisić Tepavčević i Janković konsultanti

Prema dokumentu koji je objavila Vlada među članovima Kriznog štaba nalazi se 11 lekara, dok su ostali ministri, državni sekretari, predstavnici vojske. Vesna Rakić Vodinelić kaže da je zagonetno to što ovo telo pored medicinskog dela ima i neke predstavnike države.

„Predstavnici vlasti se stalno pozivaju na načela medicinske profesije, odnosno struku, ali u tom kriznom štabu vi vidite dosta ljudi koji nemaju veze sa medicinom. Jasno je da ministar policije i načelnik Sektora za vanredne situacije treba da budu deo ovog tela, međutim nije jasno koja je uloga ostalih“, ističe sagovornica Danasa. Na spisku članova Kriznog štaba, inače, nema Darije Kisić Tepavčević i Srđe Jankovića, koji se redovno obraćaju javnosti na konferencijama KŠ. U odgovoru na pitanje portala nova.rs zašto nema ovih lekara na spisku, Vlada je navela da su oni angažovani kao stručna lica koja pomažu Kriznom štabu.

Pored njih, na isti način su angažovani lekari dr Berislav Vekić, državni sekretar Ministarstva zdravlja, Svetlana Filipović, u ime Instituta „Torlak“, dr Darija Kisić Tepavčević iz Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“, imunolog Srđan Janković iz Univerzitetske dečije klinike „Tiršova“, Vesna Mijucić iz Instituta za transfuziju krvi, Dragana Despot iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju, direktor Instituta za javno zdravlje Niš Miodrag Stojanović i Tatjana Pekmezović, prodekanka Medicinskog fakulteta, navela je Vlada Srbije.

Sastav Kriznog štaba

Korukovodioci Kriznog štaba su: Ana Brnabić, premijerka; Zlatibor Lončar, ministar zdravlja; Sanja Radojević Škodrić, v.d. direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje; Zoran Gojković, pokrajinski sekretar za zdravstvo. Članovi su: Goran Stevanović, načelnik Klinike za infektivne i tropske bolesti; Verica Jovanović, v.d. direktora Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“; Branislav Nestorović, dečji pulmolog; Vladimir Petrović, direktor Instituta za javno zdravlje Vojvodine; Mijomir Pelemiš, bivši načelnik Klinike za infektivne i tropske bolesti; Branislav Tiodorović, bivši direktor Instituta za javno zdravlje u Nišu; Predrag Kon, Gradski zavod za javno zdravlje u Beogradu; Snežana Jovanović, direktorka Službe za mikrobiologiju Kliničkog centra Srbije; Tanja Jovanović, prodekanka Medicinskog fakulteta u Beogradu, Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda; Zoran Đorđević, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja; Nebojša Stefanović, ministar policije; Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja; Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja; Vanja Udovičić, ministar omladine i sporta; Mladen Šarčević, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja; Vladimir Popović, državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja; Radomir Ilić, državni sekretar u Ministarstvu pravde; Predrag Marić, načelnik Sektora za vanredne situacije; Željko Petrović, brigadni general, načelnik Uprave za obuku i doktrinu Vojske Srbije; Miloš Popović, šef kabineta predsednika Vlade, Tamara Stojčević, zamenik generalnog sekretara Vlade; Petar Janjić, pomoćnik generalnog sekretara Vlade, Dejan Carević, direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija; Željko Ćurguz, Republički sekretarijat za zakonodavstvo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari