Neke vakcine ipak malo bolje za zvaničnike i provladine medije 1Foto: FoNet/ Vlada Slobodan Miljevic

Svaka vakcina je dobra, isticali su u više navrata predstavnici vlasti u Srbiji.

Ipak, nije svaka vakcina na isti način promovisana u provladinim medijima i kroz izjave zvaničnika. Dok su kontingente ruskog Sputnjika V i kineskog Sinofarma dočekivali najviši predstavnici vlasti, uključujući i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uz uporedne najave da će se ova dva cepiva i proizvoditi u Srbiji, dolaske Fajzera i AstraZeneke, pogotovu nakon prvih pošiljki, nije pratila takva vrsta promocije.

Pri tome i sam predsednik Vučić, koji je primio Sinofarm, u nekoliko navrata kazao je da je kineska vakcina „najbolja vakcina“, a da je za to saznao iz izveštaja „jedne tajne zapadne službe“.

Razlozi favorizovanja kineskog pa i ruskog cepiva mogu biti višestruki – od činjenica da je Srbija obezbedila najviše doza Sinofarma, te da je cilj njegove „promocije“ da se većina građana odluči za vakcinu koja je i najdostupnija, do jačanja uticaja i pozitivnog imidža Rusije i Kine u ovom delu Evrope.

Evropska služba za spoljne poslove u svom izveštaju, objavljenom pre tri dana, tako navodi da je „vakcinalna diplomatija“ zamenila „diplomatiju maskama“ (širenje pre svega kineskog uticaja kroz pomoć u zaštitnoj opremi) od početka 2021. U dokumentu se ističe da se paralelno promoviše proizvodnja Sinofarm i Sputnjik V vakcine i u Srbiji i u Kini, odnosno Rusiji, dok se šire dezinformacije o zapadnim vakcinama putem društvenih mreža.

– Kineski mediji i zvaničnici naširoko su promovisali pošiljke i planiranu proizvodnju kineskih vakcina u Srbiji, što odražava važnu ulogu koju Srbija igra u promociji kineske vakcinalne diplomatije i pozitivnog imidža na Zapadnom Balkanu. Ruski investicioni fond je takođe bio aktivno uključen u regionu, promovišući pošiljke Sputnjika V (npr. u Srbiji) i izvlačeći dobit iz skorašnjih odluka pojedinih vlada u regionu da nabave i dozvole upotrebu ruske vakcine – navodi se u izveštaju.

Nemanja Todorović Štiplija, glavni i odgovorni urednik portala European Western Balkans (EWB), podseća da izveštaj Evropske službe za spoljne poslove beleži i da se u srpskim provladinim medijima, mnogo pre nego što su vakcine stigle u Srbiju, dok su još trajala klinička ispitivanja, odigravala promocija Sputnjika V i Sinofarma kao vakcina koje su boljeg kvaliteta od drugih.

– Pretpostavka Evropske službe za spoljne poslove je da to nije slučajno. Slika o Kini kao našem velikom pomagaču građena je i pre nego što su vakcine stigle, već u martu, aprilu prošle godine. Pri tome, proruska i prokineska propaganda ne dolaze iz kineskih ili ruskih medija koji rade na našem tržištu, ta propaganda dolazi iz medija koji su u vlasništvu države ili onih privatnih čiji su vlasnici bliski vladajućoj stranci – navodi Štiplija.

On podseća na izjave srpskih zvaničnika na početku pandemije kada se isticalo da Evropska unija ne pokazuje solidarnost, za razliku od Kine koja se u tom trenutku našla kao pouzdan oslonac Srbiji.

– Predsednik je dočekivao kinesku pomoć dok je takva pomoć iz EU dočekivana na mnogo manjem nivou iako znamo da je EU u poslednjih 20 godina najviše uložila u srpsko zdravstvo. Takođe, EU je optuživana za manjak solidarnosti. Takav narativ samo se preslikao na vakcine – navodi Štiplija.

Na drugoj strani Strahinja Subotić, istraživač Centra za evropske politike, smatra da iako postoji razlika u načinu na koji se srpski zvaničnici odnose prema vakcinama, radi se pre o suptilnom nego očiglednom favorizovanju cepiva koja dolaze iz Kine i Rusije na uštrb onih koja dolaze sa Zapada.

– Kada govorimo o odnosu političara na vlasti prema različitim vakcinama, vide se razlike ali one su u nijansama i ogledaju se na primer u činjenici da je predsednik Vučić primio Sinofarm, i da je dočekao kontigente tih vakcina, čime je i poslao poruku građanima da je to najbolja vakcina ali i izrazio zahvalnost kineskim partnerima. U tom smislu to jeste i nastavak prve faze kada je izražavana zahvalnost za pomoć Kine u borbi protiv pandemije, ali za razliku od tadašnje takozvane „diplomatije maskama“ sadašnja „vakcinalna diplomatija“ nije ispraćena oštrim izjavama prema Evropskoj uniji – kaže Subotić.

On smatra da se umereniji ton može povezati i sa nedavnim dogovorom da Srbija uz pomoć sredstava EU gradi prugu od Beograda do Severne Makedoniji, podsećajući da je i predsednik kazao da ga je ta vest izuzetno obradovala.

Istovremeno, bivša ambasadorka Srbije u Rusiji Jelica Kurjak ističe da „širenje i proizvodnja ruske i kineske vakcine na teritoriju Srbije znači da je Srbija pogodan teren i za Rusiju i za Kinu“.

– To je jednim delom igra na terenu Balkana, gde se Srbija pojavljuje kao država koja rado želi da sarađuje a kakve to ima reakcije, i kakve će imati posledice na naše odnose sa EU i ponovno oživljene pokušaje da se napravi pomak u evrointegracijama, tek ćemo da vidimo – navodi Kurjak.

Ona dodaje da kada „državni vrh dočeka pošiljku vakcina iz Kine ili Rusije (što je zapravo kupovina jer nama niko ne daje besplatno vakcine), to je poruka da među državama postoji veliko uvažavanje i da te dve države nama i te kako pomažu“.

– Na drugoj strani, kada stigne Astrazeneka, to jedva da je pomenuto. Kao što je pre nekoliko dana jedva zabeležena vest da je EU dala 80 miliona bespovratne pomoći. I to je već politika sa naše strane. Mi želimo da pokažemo da imamo dve velike sile, stalne članice Saveta bezbednosti, koje podržavaju našu stvar i poziciju oko Kosova. I naravno i Kini i Rusiji takođe odgovara da se njihova vakcina promoviše u Evropi – kaže Kurjak.

Ne znamo ima li politike

Jelica Kurjak smatra i da je svako povezivanje politike i vakcina „veoma osetljivo pitanje jer se radi o zdravlju, u momentu kada su ljudi veoma uplašeni a i očigledno je da epidemija nije za šaliti se“. „Mi ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo da je politika umešala svoje prste. Politika je ipak sveprisutna i kroz tu prizmu se procenjuju i ocenjuju potezi“, zaključuje Kurjak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari