Nova saznanja o oralnom mikrobiomu neandertalaca 1Foto: prof. Dušan Mihailović

U prestižnom naučnom časopisu Proceeding of the National Academy of Sciences of the United States of America (PNAS) danas su objavljeni rezultati analiza zubnog kamenca sa zuba neandertalca iz pećine Pešturina kod Niša.

Deo međunarodnog tima tima naučnika iz 41 institucije iz 13 zemalja čiji je rad doprineo novim saznanjima o oralnom mikrobiomu neandertalaca su prof. Dušan Mihailović sa Filozofskog fakulteta u Beogradu i prof. Mirjana Roksandić sa Univerziteta u Vinipegu (Kanada) .

Zub neandertalca sa lokaliteta Pešturina u Srbiji, za koji je utvrđena starost od oko 100 hiljada godina, predstavlja najstarije ostatke neandertalca kod kojih je uspešno rekonstruisan oralni mikrobiom.

Profesor Mihailović za Danas objašnjava da se istraživanje oralnog mikrobioma hominida zasniva na analizi DNK fosilizovanog zubnog kamenca modernih ljudi i neandertalaca i na njihovom poređenju sa zubnim kamencem šimpanzi, gorila i tzv. majmuna drekavca.

Nova saznanja o oralnom mikrobiomu neandertalaca 2
Foto: Josh Lindal

Istraživanja međunarodnog naučnog tima identifikovala su u fosilizovanom zubnom kamencu deset grupa bakterija koje čine sastavni deo našeg oralnog mikrobioma već 40 miliona godina.

Reč je o grupama koje su prisutne i kod nama srodnih primata i imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja zuba i desni, a ono što je neobično je da je veliki broj ovih bakterija vrlo slabo istražen, tako da neke nemaju čak ni ime.

Naš oralni mikrobiom, iako je bakteriološki sastav sličan ostalim primatima, najbliži je neandertalskom. Međutim, postoje male, ali značajne razlike jer se pokazalo da određene bakterije, koje se javljaju i kod neandertalaca i kod predaka modernih ljudi koji su ziveli u Evropi tokom ledenog doba, ne postoje u oralnom mikrobiomu današnjih ljudi.

Nova saznanja o oralnom mikrobiomu neandertalaca 3
Foto: prof. Dušan Mihailović

U saopštenju autora studije, kao jedan od glavnih rezultata istraživanja navodi se činjenica da je i kod neandertalaca i kod predaka modernog čoveka utvrđeno prisustvo posebne grupe streptokoka koje imaju važnu ulogu u preradi skroba.

“Nasuprot uvreženom mišljenju da su namirnice bogate skrobom i ugljenim hidratima postale važan element ljudske ishrane tek sa pojavom zemljoradnje, sada znamo da su one bile vazne i za lovce i sakupljače, čak i pre pojave modernog čoveka” ističu naučnici.

-Hrana bogata skrobom, kao što su to razne krtole, korenje i semenje predstavljaju vrlo bogate izvore energije. Neki naučnici smatraju da je upravo uključivanje ovih izvora energije u ishranu bio preduslov za nagli porast mozga kod najranijih ljudskih predaka. Ishrana naših najranijih predaka i predstavlja kompleksno pitanje na koje nema jednostavnih odgovora, ali bakterije nađene u usnoj duplji predstavljaju važan izvor informacija i mogu da ukažu na promene u načinu ishrane po kojima smo jedinstveni i po kojima se razlikujemo od drugih primata. – navodi se u saopštenju koje je pripremljeno povodom objavljivanja članka međunarodnog naučnog tima u prestižnom naučnom časopisu Proceeding of the National Academy of Sciences of the United States of America.

Nova saznanja o oralnom mikrobiomu neandertalaca 4
Foto: prof. Dušan Mihailović

Arheološka iskopavanja pećine Pešturina u blizini Niša realizuju se u saradnji Filozofskog fakulteta u Beogradu i Univerziteta u Vinipegu, a finansira ih Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Rad na studiji podržalo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije kroz finansiranje projekta “Kulturne promene i populaciona kretanja u ranoj praistoriji centralnog Balkana”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari