Novi Ustav treba da zahtevaju građani u trenutku političke krize 1Foto: Medija centar

Društveno politički momenat u Srbiji trenutno nije odgovarajući za pokretanje ustavnog pitanja, iako postoje spoljni pritisci za reformu Ustava.

To se može desiti tek u trenutku političke krize koja će nastupiti kada aktuelni režim izgubi vlast, ocenjeno je na konferenciji „Strogo pov: ustavni papiri“ danas u Medija centru.

Na pitanje „Da li je moguće doneti demokratski Ustav u zemlji koja nije demokratska“, Nenad Dimitrijević, profesor prava na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti, odgovara da ustavno pitanje ne treba da pokreće vlast, pogotovu kada to radi samo zbog spoljnog pritiska, već da je to nešto na čemu treba da insistiraju građani i samo u tom slučaju će zaista zaživeti vrednosti demokratije.

– Građani i građanske inicijative treba da kažu – nezavisno od onoga što režim misli, ustavno pitanje je za nas važno zato što cenimo ono čega u ovoj zemlji nema i optužujemo ovaj režim da je saučesnik u negiranju slobode jednakosti pravde i demokratije. Mi hoćemo slobodu, jednakost i demokratiju, i to treba biti crvena nit naše građanske akcije, a kroz Ustav se te vrednosti institucionalizuju – ukazuje Dimitrijević, dodajući da bez toga, donošenje Ustava samo pomaže ovoj vlasti da se stabilizuje na svojim arbitrarnim i nasilničkim osnovama.

Takvo interesovanje građana za ustavne promene, smatra Aleksandar Molnar, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu, stvoriće se tek u trenutku političkog vakuuma, odnosno krize između smene dve vlasti, kakav je postojao 2000. godine, ali nije iskorišćen.

– Pravi momenti za ustavne promene su situacije kada treba postaviti ključna pitanja i započeti javnu raspravu koja bi vodila donošenju Ustava. Najbolji mehanizam da ne propustimo taj trenutak je da već sad govorimo o promenama koje su nam neophodne, uz formiranje ustavotvorne skupštine. Pošto imamo uređenje u kome je jedan čovek akumulirao svu vlast, onog momenta kada je on izgubi nastupiće politička kriza koja je pravi momenat za ustavno pitanje – zaključuje Molnar.

Vesna Rakić Vodinelić, profesorka prava, ističe da za reformu pravosuđa, taj ustavni momentum postoji neprestano, jer je pravosuđe neprestano zavisno od izvršne vlasti, ali je skeptična da bi promene mogle da ostanu „samo na papiru“.

 – Imaćemo neke lepe deklaracije o nezavisnosti i samostalnosti svih živih i onda, da bi se ove ustavne promene shvatile ozbiljno, dobićemo ustavni zakon, pa ćemo imati opšti reizbor svih sudija i tužilaca tako da će se pravosuđe baviti samim sobom umesto da bude servis za zaštitu osnovnih prava građana – upozorava Rakić Vodinelić.

Konferenciju „Strogo pov: ustavni papiri“ su organizovali nemački forumZFD i portal Peščanik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari