Republikanci su, na izborima za Kongres, takozvanim međuizborima održanim u utorak, ostvarili potpunu pobedu – preuzeli su kontrolu nad Senatom (52 mesta za njih, 42 za demokrate), proširili većinu u Predstavničkom domu (243 prema 175), a trijumfovali su i na mnogim guvernerskim glasanjima, čak i u onim državama za koje se verovalo da su naklonjene demokratama.

Pobeda republikanaca nije nikakvo iznenađenje, saglasni su domaći i strani poznavaoci političkih prilika u Sjedinjenim Državama.

Ivan Vujačić, nekadašnji ambasador Srbije u SAD, za Danas kaže da je potpuno očekivano što su republikanci osvojili većinu i u Senatu i Predstavničkom domu. Imajući u vidu da su republikanci delovali opstruktivno prema administraciji predsednika Baraka Obame u proteklom periodu, Vujačić očekuje da će se takav trend i nastaviti. Kada je reč o eventualnom uticaju rezultata ovih izbora na spoljnu politiku SAD, on veruje da ga neće biti jer spoljnu politiku vodi pre svega administracija predsednika.

Da su rezultati očekivani smatra i Aleksandra Joksimović, predsednica Centra za spoljnu politiku, navodeći trenutno nizak rejting predsednika Obame u američkom javnom mnjenju. Joksimovićeva za Danas navodi da ovo nije nova pojava u Americi i da se slična situacija dogodila Džordžu Bušu tokom njegovog drugog mandata. S jedne strane, ovakva situacija otežava predsedniku, a s druge, Obama je i do sada bio suočen sa prilično agresivnim nastupom republikanaca koji su ga napadali bez obzira na kvalitet njegovih predloga. „Naravno, mogućnost njegovog funkcionisanja je i dalje putem veta na određene zakonske predloge koji mogu doći do Kongresa. U svakom slučaju, Obami će biti otežan svaki ozbiljniji pokušaj plasiranja određenih zakonskih odredbi i inicijativa. Naravno da preostaje i dalje mogućnost predsedničkih uredbi kojima on može nesmetano da uređuje određene oblasti“, ističe Aleksandra Joksimović.

Kada je reč o uticaju ovih izbora na oblikovanje spoljne politike zemlje, Joksimovićeva citira izjavu jednog američkog zvaničnika prema kojoj je Amerika „veliki brod kojem nije jednostavno promeniti kurs“. Dakle, međunarodna politika opstaje, a međunarodni odnosi su ti koji se stalno menjaju. Primer su odnosi sa Kurdima i sa Rusijom, navodi Joksimovićeva i dodaje da je sada najturbulentniji period kada je reč o spoljnim odnosima SAD.

Kongres u svom novom sastavu polaže zakletvu u januaru, a biće ovo prvi put od 2006. da republikanci imaju većinu u oba doma. Sada imaju moć da komplikuju, ako treba i da potpuno blokiraju Obaminu agendu, piše Njujork tajms. Preuzimanjem Senata republikanci će imati mogućnost da utiču na imenovanje novih federalnih sudija, ministara i visokih vladinih zvaničnika.

Čini se da neujednačen ekonomski oporavak uz ionako preovlađujuću strepnju koja vlada od početka ekonomske krize nije ostavio biračima drugi izbor nego da kazne demokrate u južnim državama i planinskom zapadu gde je politička polarizacija dodatno produbljena.

Aktuelni politički pejzaž Amerike, saglasni su upućeni, skicira sliku zemlje pred kampanju za predsedničke izbore 2016. Takođe, stavlja pred Obamu ključnu dilemu: Hoće li se okrenuti republikancima zarad zajedničkog interesa u oblastima poput poreskih reformi i trgovine ili će gajiti nadu da će republikanci podbaciti i omogućiti demokratama da se povrate.

„Mislim da je ovo poruka američkog naroda koji je zabrinut za pravac u kojem ide zemlja te kompetentnost aktuelne administracije“, smatra senator Rob Portman iz Ohaja, republikanski potpredsednik Nacionalnog senatorskog komiteta. „Većina je glasala ne bi li se stavila tačka na disfunkcionalnost i vratila na dnevni red pitanja koja se tiču građana i njihovih porodica. Mislim da ovo treba da oslušnu obe partije.“

Gotovo je sigurno da Obama mora da nađe načina na koji će sarađivati sa republikancima, iako do sada nije bio vičan tome, a republikanci moraju da pronađu načina da pokažu mnogo više od ustaljenog partijskog „ne“, saglasni su poznavaoci prilika u SAD. Svetle tačke za demokrate su Nju Hempšir i Pensilvanija, gde su glatko pobedili.

Osvojili i Ilinois

Republikanska partija je slavila u Arkanzasu, Koloradu, Ajovi, Montani, Severnoj Karolini, Južnoj Dakoti i Zapadnoj Virdžiniji. U Luizijani nijedan od kandidata nije osvojio potrebnu većinu te će se ići u drugi krug. Jedna od važnih vesti stigla je iz Kentakija, gde je pobedio Mič Mekonel, lider dosadašnje republikanske manjine u Senatu. Mekonel će sada postati lider većine u Senatu. Republikanci su preživeli i vrlo tesan reizbor na Floridi, državi Mejn i Viskonzinu. Još dva izborna rezultata pokazuju trenutnu jačinu republikanaca – pobede u Merilendu i Masačusetsu, koji su do sada bili naklonjeni demokratama. Republikanac je trijumfovao i u Ilinoisu – rodnoj državi Obame.

Kao Nikson i Klinton

Porazom vladajuće stranke na međuizborima Obama bi mogao da „parira“ sličnim porazima vladajućih partija tokom mandata Ričarda Niksona 1974. i Bila Klintona 1994, neuspesima koji su se pokazali kao najdestruktivniji za položaj partija šefova države u Kongresu u eri nakon Drugog svetskog rata.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari