U vreme velike prosvetne reforme, koja je sedamdesetih godina 18. veka sprovedena u tadašnjoj Habzburškoj monarhiji, i srpski narod, koji je bio većinski na južnim rubovima carstva, dobio je pravo na osnivanje svojih narodnih (trivijalnih) škola.

Krajem 1777. godine za vrhovnog nadzornika svih pravoslavnih škola u Pečujskom okrugu (obuhvatao prostor Bačke i Baranje) postavljen je Somborac Avram Mrazović(1756-1826), tek svršeni polaznik bečkog tečaja za direktore osnovnih škola. Mrazovićje bio sin i unuk somborskih pravoslavnih sveštenika Georgija i Jovana Mrazovića i u rodnom gradu 1. maja 1778. godine pokrenuo je „Glavnonarodno učilište somborsko“ ili školu, skraćeno nazvanu, „Norma“, sa prvim tečajevima za osposobljavanje sprskih učitelja, koji su uskoro prerasli u dvosemestralne učiteljske studije.

Mrazovićje, početkom devedesetih godina 18 veka, počeo udžbeničku izdavačku delatnost, pa su polaznici „Norme“ bili među prvim srpskim đacima koji su imali sopstvene udžbenike. Mrazovićeva „Norma“ radila je 33 godine i kroz nju je prošao znatan broj tadašnjih srpskih učitelja iz Bačke, Baranje, iz središnje Ugarske, a njeni đaci bili su i neki od najznamenitijih srpskih političkih, duhovnih i kulturnih predvodnika tog vremena.

Pedagoški fakultet u Somboru, nastvljačtradicije obrazovanja učitelja duge 230 godina i baštinik nasleđa svojih slavnih prethodnica „Norme“ i „Preparandije“, danas pohađa oko hiljadu studenata – 800 redovnih, pedesetak na masters studijama i stotinak na doškolovanju. Ove jeseni na prvu godinu upisano je 214 studenata, a to je rekordan broj brucoša. Nastavnika i saradnika ima 65, odnosno 32 doktora nauka i 33 asisenta-magistra, a sa strane je anagažovano još tridesetak nastavnika.

– Ovo je solidna kadrovska baza koja zadovoljava potrebe za akreditaciju sedam studentskih programa – četiri osnovna akademska – učitelj, vaspitač- predškolski i vaspitačdece sa posebnim potrebama, dizajner medija i školski bibliotekar, a na masters studijama – učitelj, vaspitači dizajner medija – kaže prof. dr Dragan Soleša, dekan Pedagoškog fakulteta u Somboru.

Datumi

Srpska učiteljska škola ili „Preparandija“ osnovana je 1812. godine u Sentandreji, najsevernijem srpskom naselju u Ugarskoj, a 1816. premeštena je u Sombor. Godine 1864. doneta je odluka o razdvajanju muških i ženskih polaznika. U avgustu 1920. godine u Vojvodini je počela primena zakona koji je nalagao da sve veroispovedne škole postanu državne, a od 1929. godine školovanje učitelja produženo je na pet godina. U Somboru je 1963. godine podignuta nova zgrada Učiteljske škole, u kojoj se, nešto izmenjenoj i dograđenoj, danas nalazi Pedagoški fakultet. Školske 1973/74 godine Učiteljska škola u Somboru prerasla je u šestogodišnju Pedagošku akademiju, koja je 1980. postala članica Univerziteta u Novom Sadu. Učiteljski fakultet osnovan je 1993. godine , koji je 2006. preimenovam u Pedagoški.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari