Osumnjičena grupa beranskih rezervista

Sedam godina posle zločina u Kaluđerskom lazu kod Rožaja počinje sudsko rasvjetljavanje tog zločina. Viši državni tužilac Rifat Hadrović podnio je zahtjev za pokretanje istrage protiv 12 bivših rezervista Podgoričkog korpusa zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Kaluđerskom lazu. Istragu će voditi Viši sud u Bijelom Polju.
Kako prenose podgorički mediji, osumnjičeni su Predrag Peđa P. Strugar (48) iz Beograda s prebivalištem u Podgorici, Momčilo V. Barjaktarović (53), Petar M. Labudović (48) i Aco D. Knežević (42) s područja beranske opštine.

General i sin

Komandant bataljona iz kojeg je bio vod odgovoran za likvidaciju ljudi u Kaluđerskom lazu je Predrag Strugar, sin generala Pavla Strugara koji je pred Haškim tribunalom osuđen zbog napada na Dubrovnik. Zločin se odigrao u zoni neposredne odgovornosti Predraga Strugara koji se sada našao na spisku osoba protiv kojih je podnesena krivična prijava.

Optuženi su i Branislav L. Radnić (41), Ranko M. Radnić (37), Veselin M. Čukić (45), Vesko R. Lončar (32), Zoran Đ. Knežević (44), Boro D. Novaković (30), Miro M. Bojović (41) svi sa područja beranske opštine, dok za Radomira Đuraškovića nema drugih podataka.

Ćutanje

Par dana posle zločina u Kaluđerskom lazu izdato je vojno saopštenje iz kojeg je jasno zašto civilnoj policiji odmah nije dozvoljen uviđaj. „Veća grupa terorista tzv. OVK, koja se kretala u koloni, naišla je na jedinicu Druge Armije VJ i napala je u rejonu sela Kaluđerski laz. Odlučnom akcijom VJ teroristička grupa je razbijena i tom prilikom su likvidirana četiri lica. Posljedica po pripadnike VJ nije bilo. Potraga za ostatkom terorističke grupe je u toku“, navodi se u vojnom saopštenju od 20. aprila 1999. godine.

Druga Armija je u međuvremenu rasformirana, Milošević je otišao s vlasti, ali o tom zločinu u vojnim krugovima niko nije želio otvoreno da govori.

Oni se terete da su na području rožajske opštine prema Kosovu za vrijeme oružanog sukoba između SRJ i NATO na teritoriji SRJ kršili međunarodna prava suprotna Ženevskoj konvenciji o zaštiti građanskih lica. Zapravo, optuženi se terete da su nečovječno postupali prema civilima pripadnicima albanske nacionalnosti koji nisu učestvovali u tim sukobima.
Predsjednik Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava advokat iz Rožaja Velija Murić izjavio je da je taj komitet u saradnji s Odborom za zaštitu ljudskih prava iz Peći ranije podnio državnom tužiocu Crne Gore krivičnu prijavu protiv nepoznatih pripadnika vojske – vojne jedinice Podgoričkog korpusa VP 2939 i VP 1310 – zbog zločina koji je počinjen na području Rožaja u proljeće 1999. godine.
„Pripadnici tih jedinica od marta do juna te godine, na području planine Hajle i rožajskih sela Besnik, Balotiće, Daciće, Gornji i Donji Bukelj i Kaluđerski laz, bez ikakvog povoda motivisani isključivo nacionalističkim razlozima neodgovorno su ubili 21 nevinog civila“, rekao je Murić Vijestima.
On je rekao da su na Hajli, 18. aprila ubijeni Sokol i Rama Ljajići i Tone Husaj, istog dana u Kaluđerskom lazu bez ikakvog razloga pucano je iz mitraljeza i pušaka na kolonu u kojoj su bile 52 osobe.
„Žene, muškarci i djeca bili su u zbijegu koji se iz pravca Kule kretao prema Rožajama. Tada su ubijeni Milazim Pelaj, Redžep, Šerif, Murse, Nemka i Ramiz Brahaj, te Labinot Kastrati“, rekao je Murić.
Murić je naveo da su u selu Gornji Bukelj ubijeni Selim Keljimendi i Afrim Đuraj, a u Giljevu polju Faruk Murati, Arif Arifaj, Muhamed, Ajet, Hetem i Musa Redžaj, zatim Arif Hisenaj i Muhamed Bljakaj.
„U Kaluđerskom lazu istog dana prilikom pucanja na kolonu nenaoružanih civila teško ranjeni Musi Ljaići, Hadži Ahmeti, Halil Brahimaj, Špresa Zogaj i Hatmon Barjaktari, a u Gornjem Bukelju Igani Nikči“, tvrdi Murić.
On kaže da je podnošenju prijave prethodio višegodišnji naporan rad na prikupljanju dokaza koji je, kako je rekao, bio znatno otežan zbog apstinencije nekih tadašnjih državnih organa koji su htjeli da pruže i osnovne dokaze koji su tada pribavljani.
Prijava je, kaže Murić, dokumentovana zapisnicima o uviđajima koje je uz učešće kriminalističko-tehničke ekipe i stručnjaka za sudsku medicinu sačinio istražni sudija Osnovnog suda u Rožajama. Zločin je propraćen i vojnim i novinarskim izvještajima u kojima dominira jedno vojno saopštenje iz tog perioda, u kojem se za šest ubijenih civila iz izbjegličke kolone u Kaluđerskom lazu između ostalog kaže „da je vojska u žestokom obračunu likvidirala naoružanu grupu OVK“.
„Ako su tada ubijeni 13-godišnji Labinot Kastrati, ranjena njegova vršnjakinja Špresa Zogaj, usmrćena i nepokretna 70-godišnja Nemka Brahimaj, magistar Afrim Đuljaj koji se sklonio u kuću Zenuna Dacia i Arif Arifaj čije je tijelo nađeno vezano konopcem, to jasno ukazuje da takav vojni izvještaj potvrđuje da je riječ o jednom nezapamćenom organizovanom zločinu“ – smatra Murić koji kaže da je krivična prijava ranije upućena i haškom tužilaštvu.
Šest i po godina posle zločina, kako je prošle godine pisao nedjeljnik Monitor, samostalni istražitelji, koje je angažovala rodbina nastradalih civila s Kosova, uspjeli su da lociraju dvadeset prvu žrtvu. Do tada je u vezi s tim slučajem javno spominjana samo jedna osoba – oficir vojne obavještajne službe tadašnje Vojske Jugoslavije Dragan Stojanović. Njega je u Hagu, svjedočeći na suđenju Slobodanu Miloševiću, 2003. pomenuo general Aleksandar Vasiljević. „To je počinila jedinica, prema izveštaju organa bezbednosti, kojom je komandovao neki Dragan Stojanović, a koji je s većim brojem vozila praktično bio u poteri ili proterivanju jedne grupe civila koji su se sklonili na područje Rožaja, u mesto Kaluđerski laz. Kada su ih tu pristigli likvidirali su veći broj lica. Oko deset ih je bilo ranjeno. Među njima jedna devojčica i jedna žena. I vojna policija je saznala za taj događaj i izvršila hitan uviđaj. Ranjene je prebacila u zdravstvene ustanove i o tome obavestila nadležni MUP u Rožaju. Šta je dalje urađeno ja ne znam“, rekao je na svjedočenju general Vasiljević.
Da li je generalovo svjedočenje o saradnji Vojske i MUP Crne Gore tačno veliko je pitanje, jer crnogorskim policijskim i sudskim organima nije ni dozvoljeno da tog 18. aprila dođu na uviđaj u Kaluđerski laz, a inspektori su propušteni tek kada su svi dokazi uklonjeni. Tadašnji gradonačelnik Rožaja Nusret Kalač rekao je da su počinioci tog djela uklonili leševe s teritorije Crne Gore. On je kazao da je „nesaradnja bila odluka Vojske, a civilni organi su u takvim okolnostima bili primorani da izbjegavaju ekscese“.
„Vojska nam nije dozvolila da dođemo u Kaluđerski laz“, izjavio je Monitoru Zahid Camić, predsjednik Osnovnog suda u Rožajama. Nekoliko dana potom on je ipak uspio da izvrši uviđaj u mjestu Bukelj gdje su, kako su policiji javili mještani, ubijena dva civila s Kosova.