Otkriće novih planeta ne prestaje da intrigira javnost 1Foto: Marija Milutinović

Otkriće sedam novih zemljolikih planeta koje je NASA predstavila javnosti već dve nedelje ne prestaje da intrigira naučnike.

Širom sveta se vode debate da li postoje živi organizmi na tim planetama, ali i kako otkriće ovih planeta može da utiče na nas. Jedna takva tribina održana je večeras u punoj sali SKC-a u organizaciji Centra za promociju nauke.

Pokušajte da zamislite neograničen prostor sa ne jednom ili dve, već sa sedam planeta približno iste veličine kao Zemlja kako se iako sa malom razdaljinom između sebe okreću oko jedne zvezde. Ovo više nije deo mašte ili različitih nagađanja jer je NASA zahvaljujući Spitzer svemirskom teleskopu uspela da ih otkrije na udeljenosti od oko 40 svetlosnih godina od naše planete. Planete su otkrivene nakon što su naučnici uočili male padove u sjaju zvezde kada planete koje kruže oko nje prođu ispred zvezde. Pad koji su istraživači detektovali prilikom ovog praćenja je svega 0.02 integralnog sjaja zvezde.

Kada se one opisuju kao zemljolike mnogi su se ponadali da je reč o planetama na kojima najverovatnije postoje živi organizmi, ali naučni novinar nedeljnika Vreme Saša Marković objašnjava da se misli na nešto potpuno drugačije.

Reč je pre svega u veličini, nemamo dokaz da te planete liče na planetu na kojoj mi živimo, ali je retkost da svih sedam planeta koje su otkrivene u relativno kratkom vremenskom periodu se nalaze unutar nečega što se obično naziva kao nastanljiva zona. Ono što jeste moguće je da na ovim planetama postoji mogućnost za pojavom tekuće vode jer je ona uslov života, pod uslovom da za to postoje određeni atmosferski uslovi, tvrdi dr Marković.

Sa druge strane, direktor instituta za fiziku Aleksandar Bogojević tvrdi da je još rano za bilo kakva nagađanja u vezi sa ovim planetama jer će najmanje četiri do pet godina biti potrebno ne samo da se istraži da li živi svet tamo postoji, već i da li je život tamo uopšte moguć.

Kiseonik je taj koji uvek proizvode živa bića, tako da, ako pronađemo kiseonik u određenoj količini, to bi moralo značiti da ima i života, navodi Bogojević.

Iako je tehnologija poslednjih godina veoma napredovala astofizičari i drugi naučnici koji se bave ovom problematikom uspeli su da istraže svega 0,1 posto naše galaksije i za sada još uvek nisu uspeli da otkriju živi organizam van planete Zemlje. Kao razlog za to profesorka astrofizike na PMF-u dr Dragana Ilić navodi ogroman broj zvezda koji iznosi približno sto milijardi zvezda i nije previše optimistična po pitanju ovih planeta.

Ta zvezda TRAPPIST je vrlo specifična patuljasta zvezda veličine Jupitera, sam  položaj planeta, njihova blizina, temperaturne razlike ukazuju da je jako teško da tamo postoji život kao što je na zemlji, ali je to najbolje što imamo sada, kaže Ilić.

Još jedna prepreka u proučavanju drugih kosmičkih tela je i prevelika udaljenost izmedju njih jer je prva najbliža zvezda posle Sunca od Zemlje udaljena čak četiri svetlosne godine.

Zamislite da date zadatak nekome da napravi svemirski brod i uputite ga da ode i vrati se do najbliže zvezde i za to potroši čitav životni vek prosečne dužine od oko 80 godina. Prema rečima Markovića on mora da poseduje minimum 100 tona osnovnih životnih namirnica i negde oko deset na dvadeseti džula što je ravno energetskoj potrošnji u SAD-u za godinu dana.

Da biste jednog čoveka opremili takvim svemirskim brodom, gde se čovek smori i na kraju umre pri povratku kući trebalo bi da se cela Amerika odrekne svih izvora energije koje ima na godinu dana, objašnjava Marković.

 Profesorka Dragana Ilić ubeđena je da ipak život van našeg solarnog sistema postoji podsetivši prisutne da prve rakete poslate u svemir nisu bile sterilisane, pa samim tim ona veruje da su neki virusi i mikroorganizmi koji su bili zakačeni na svemirsku letelicu ipak ostali i da sada lebde u svemiru.

Na sajtu NASA za egzoplanete piše da je u ovom trenutku otkriveno 3.458 planeta, istražuje se 696 kandidata zvezda oko kojih je moguće da postoje nove planete. Solarnih sistema je otkriveno 581, dok je među njima oko 350 čvrstih, odnosno potencijalni dom nekih budućih vrsta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari