Odredbe novog Zakona o policiji koje uređuju kadrovsku politiku u Ministarstvu unutrašnjih poslova najveći je korak u depolitizaciji i profesionalizaciji aparata sile, saglasni su i predstavnici vlasti i stručna javnost. Ipak, kako nedavno usvojeni zakon neće u punoj meri moći da zaživi do usvajanja brojnih podzakonskih akata, poslednji postupci MUP-a dovode u pitanje iskrenost namere da se politika povuče iz policije.

Iako se novim Zakonom o policiji detaljno regulišu interni konkursi kojima će se popunjavati radna mesta u MUP-u i uspostavlja objektivan sistem karijernog napredovanja, proći će još najmanje godinu dana pre nego što sve te odredbe stupe na snagu. Naime, tekst zakona koji je pre dva dana usvojen u skupštini predviđa usvajanje oko 40 podzakonskih akata. Za to vreme ministar Stefanović će sprovesti najavljenu racionalizaciju u policiji, tokom koje će, pod diskutabilnim kriterijumima, oko 1.000 policajaca ostati bez posla. Istovremeno je i pre usvajanja nove regulative penzionisan direktor policije Milorad Veljović i na njegovo mesto postavljen Vladimir Rebić, dosadašnji načelnik Uprave saobraćajne policije.

Bojan Elek, istraživač Beogradskog centra za bezbednosne politike, kaže za Danas da Zakon o policiji unosi brojne pozitivne promene u načinu organizacije i funkcionisanja policije.

– Najbolji deo zakona se bavi upravljanjem kadrovima. Radna mesta će se popunjavati sprovođenjem internih konkursa, a i karijerno napredovanje je mnogo bolje uređeno. Ipak, koliko god neka regulativa bila dobra, sve se svodi na političku volju da se ona i sprovodi. Ukoliko ne bude postojala volja da se policija depolitizuje, novi Zakon o policiji će postati besmislen – navodi Elek.

Prema njegovim rečima, pojedine odredbe novog zakona su ipak mogle da budu i bolje napisane.

– Iako je ovim zakonom smanjen diskrecioni upliv ministra policije, on i dalje postoji. Tako je uspostavljena komisija koja će birati kandidate za direktora policije, ali je i dalje na ministru da odabere između tri kandidata koja mu komisija pošalje – kaže Elek. On dodaje da Beogradski centar za bezbednosne politike imao i određene primedbe na način na koji se zakon odnosi prema Sektoru unutrašnje kontrole.

– Najveći problem Sektora unutrašnje kontrole je to što oni nemaju dovoljno resursa. Trenutno se ovim poslom bavi samo 96 ljudi. U novom zakonu stoji sporna odredba koja ministru dozvoljava da ukoliko Sektoru unutrašnje kontrole nedostaju resursi, sam odredi jedinicu policije koja će im pomagati – tvrdi Elek i napominje da takvo rešenje ostavlja prostor za zloupotrebe.

Uskoro elektrošokovi za policijskim pojasevima

Jedna od brojnih novina koje predviđa Zakon o policiji je i uvođenje novih sredstava prinude, konkretno elektrošokova. U obrazloženju zakona stoji da je to predviđeno kako bi policijski službenici mogli da postignu isti cilj bez upotrebe vatrenog oružja i nanošenja teških telesnih povreda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari