Na dnevnom redu sastanka predsednika država i vlada članica Evropske unije, u četvrtak i petak u Lisabonu, naći će se i „pojednostavljeni ugovor“, ili „izmenjeni“ stari predlog ustava Unije, kako ga nazivaju u Briselu. Posle odbijanja ustava na referendumima 2005. u Francuskoj i Holandiji, EU je zapala u krizu odlučivanja.

Na dnevnom redu sastanka predsednika država i vlada članica Evropske unije, u četvrtak i petak u Lisabonu, naći će se i „pojednostavljeni ugovor“, ili „izmenjeni“ stari predlog ustava Unije, kako ga nazivaju u Briselu. Posle odbijanja ustava na referendumima 2005. u Francuskoj i Holandiji, EU je zapala u krizu odlučivanja. Zajednica od 27 država teško funkcioniše kada je neophodna saglasnost svih članica i za jednostavne odluke.
To je i razlog što se zastalo s proširenjem EU dok se ne reši pitanje odlučivanja: neophodna većina, potreban broj glasova članica za veto na neku odluku, sastav Parlamenta, Evropske komisije, izbor predsednika i ministra spoljnih poslova. Na inicijativu francuskog predsednika Nikole Sarkozija i nemačkog kancelara Angele Merkel pristupilo se izradi „pojednostavljenog ugovora“. Kako novi predlog obuhvata samo način odlučivanja, njega bi članice EU trebalo da usvoje isključivo u skupštinama, a ne na referendumima.
Prethodno su pravnici 27 država članica došli do zajedničkog teksta. Predviđeno je da šefovi država i vlada na sastanku u Lisabonu usvoje ovaj tekst, uz eventualne manje izmene. Politički krugovi u Parizu ne očekuju da će se braća Kačinjski, premijer Poljske Jaroslav i predsednik Leh, usuditi da odlože usvajanje ugovora i time na neko vreme dovedu u pitanje funkcionisanje EU, pogotovo što im opozicija zamera da vode antievropsku politiku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari