Parlament Krima proglasio je juče nezavisnost tog poluostrva od Ukrajine, uoči referenduma o pripajanju Rusiji koji je zakazan za 16. mart. „Deklaracija o nezavisnosti autonomne oblasti Krima i grada Sevastopolja“ usvojena je sa 78 glasova poslanika od njih 81, saopštio je krimski parlament, kojeg vlasti u Kijevu smatraju nelegalnim. Deklaracija se već u prvom pasusu poziva na slučaj Kosova i mišljenje Međunarodnog suda pravde iz 2010.


„Mi, članovi Vrhovnog veća Autonomne Republike Krim i gradskog veća Sevastopolja, na osnovu Povelje UN i drugih međunarodnih dokumenata koji prepoznaju pravo naroda na samoopredeljenje, uzimajući u obzir i mišljenje MSP o Kosovu, u kome se navodi da jednostrano proglašenje nezavisnosti dela jedne države ne krši međunarodno pravo, zajedno donosimo ovu odluku“, navodi se na sajtu krimske Rade.

U deklaraciji piše i da je „Republika Krim demokratska, sekularna i multietnička država“, koja je „nezavisna i suverena“ i koja će se ponašati u skladu ishoda referenduma na kome će biti predloženo pripajanje Ruskoj Federaciji“, prenosi Beta. Istovremeno, ruska Duma razmotriće 21. marta predlog o pripajanju stranih teritorija koje izraze takvu želju, kao što je slučaj sa Krimom, ali i ubrzanje procedure izdavanja pasoša građanima tih područja.

Pet dana pred referendum, uprkos zvaničnoj retorici koja poziva na pregovore, internet su preplavile fotografije, video i satelitski snimci gomilanja trupa i borbene tehnike ruske i ukrajinske vojske u tom regionu, a u tihi sukob se uključio i NATO slanjem izviđačkih aviona. Kako je saopšteno, NATO je poslao leteće radarske sisteme E-3 Avaks, kako bi se intenzivirao rad na proceni mogućih pretnji po taj savez od nestabilne situacije u Ukrajini. NATO je odluku o slanju „avaksa“ doneo pošto su američki ratni avioni raspoređeni u zemljama istočne Evrope koje se graniče sa Rusijom, poput Poljske i Litvanije.

Pojavile su se fotografije i video-snimci velikih pokreta ukrajinske vojske iz zapadnih delova zemlje prema Krimu. Postoje satelitski i špijunski snimci za koje se tvrdi da su napravljeni u bazi Borisoglebsk u Voronježu, prenosi Beta. U međuvremenu, proruske naoružane snage preuzele su kontrolu nad najvećim aerodromom na Krimu, u glavnom gradu te oblasti, Simferopolju, i zabranile sve letove osim onih za Moskvu i iz nje, javio je juče reporter Frans presa.

Prelazni predsednik Ukrajine Oleksandr Turčinov pozvao je juče na formiranje Nacionalne garde i mobilizaciju vojnih rezervista i dobrovoljaca u oružane snage kako bi se zemlja „suprotstavila ruskoj vojnoj agresiji“. Turčinov je zatražio od parlamenta da odobri odluku da se snage Ministarstva unutrašnjih poslova pretvore u Nacionalnu gardu, čiji bi cilj bio da se „odbrane zemlja i građani od kriminalaca i borba protiv spoljne i unutrašnje agresije“.

SAD su optužile Rusiju da se oglušuje o predloge koji za cilj imaju smirivanje tenzija u Ukrajini i da time doprinosi pogoršanju odnosa Vašingtona i Moskve. Američki državni sekretar Džon Keri bio je prošle nedelje u poseti Kijevu, Parizu i Rimu, gde je bezuspešno pokušao da utiče na direktne kontakte Ukrajine i Rusije. Njegovi razgovori s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom o mogućim rešenjima takođe su završeni bez rezultata, podseća Frans pres.

Portparolka Stejt departmenta Dženifer Psaki rekla je da je Keri Lavrovu u pisanom obliku predao predloge za rešenje problema ukrajinske krize, koje ruski ministar treba da prezentuje predsedniku Vladimiru Putinu. „SAD još uvek čekaju odgovor Rusa na konkretna pitanja“, rekla je Psaki, koja nije želela da kaže nešto detaljnije o američkim predlozima za rešenje krize na ukrajinskom poluostrvu Krimu.

Ministar spoljnih poslova Francuske Loran Fabijus zapretio je juče da će Rusiji biti uvedene sankcije možda već „od ove nedelje“, ako ne odgovori na predloge Zapada za smirivanje situacije u Ukrajini. On je objasnio da bi sankcije uključile zamrzavanje lične imovine Rusa ili Ukrajinaca i da bi se mogle odnositi na putovanja, tj. da bi se ticale viza.

Švajcarska je objavila juče da zamrzava imovinu i bankovne račune još devetoro Ukrajinaca osumnjičenih da su prekršili ljudska prava i proneverili sredstva, među kojima je i Viktor Janukovič, jedan od sinova smenjenog ukrajinskog predsednika koji ima isto ime kao otac. U ovoj novoj grupi od devet osoba nalazi se i sin bivšeg premijera Mikole Azarova – Oleksij. Na spisku su i Oleksandr Jakimenko, bivši šef ukrajinske službe bezbednosti, Artem Pšonka, sin bivšeg ukrajinskog državnog tužioca, i dva bivša savetnika Viktora Janukoviča.

JANUKOVIČ: Ja sam predsednik

Smenjeni predsednik Ukrajine Viktor Janukovič ponovio je juče u ruskom Rostovu na Donu da je i dalje legitimni predsednik Ukrajine, kao i vrhovni komandant ukrajinske armije. Janukovič je kratko pred novinarima pročitao svoju izjavu, ne dajući im mogućnost da postave pitanja. Naveo je da je „živ“, da nije pobegao iz Ukrajine, da je sadašnja vlast u Kijevu nelegitimna, i da će se vratiti u zemlju kada se steknu uslovi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari