Na Veliku Gospojinu, uz prisustvo velikog broja građana, predsednik opštine Pirot mr Vladan Vasić i profesor beogradskog Pravnog fakulteta Jovica Trkulja na trgu kraj Guševice u Pirotu otkrili su bistu Dragoljuba Jovanovića, rad vajara Pavla Paje Ristića. Na ovaj način simbolično je, kako je rečeno, načinjen prvi korak ka njegovoj rehabilitaciji, ali je to ujedno i početak ispravljanja nepravde prema njemu.

Na Veliku Gospojinu, uz prisustvo velikog broja građana, predsednik opštine Pirot mr Vladan Vasić i profesor beogradskog Pravnog fakulteta Jovica Trkulja na trgu kraj Guševice u Pirotu otkrili su bistu Dragoljuba Jovanovića, rad vajara Pavla Paje Ristića. Na ovaj način simbolično je, kako je rečeno, načinjen prvi korak ka njegovoj rehabilitaciji, ali je to ujedno i početak ispravljanja nepravde prema njemu.
Dragoljub Jovanović je rođen 1895. godine u Pirotu. Školovao se na Sorboni, gde je odbranio dve doktorske disertacije. U Beograd se vratio 1923. godine. Na poziv i po preporuci Slobodana Jovanovića postao je najpre docent, a zatim i vanredni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu. Predavao je agrarnu politiku, uporedo razvijajući široku političku aktivnost. Bio je lider Seljačke narodne stranke, nekoliko puta hapšen je i pre i posle rata. U bivšoj Jugoslaviji smatrali su ga komunistom, a komunisti su ga tretirali kao reakcionara.

Hapsila ga monarhija, hapsila ga republika

O svojoj zlehudoj sudbini Dragoljub Jovanović je napisao sledeće: „Kada je video da me često hapse u Jugoslaviji kojoj sam pohrlio čim sam završio studije moj profesor Buglem mi je pisao – ‘Ako niste potrebni Jugoslaviji dođite u Francusku. Mi ćemo znati da vas upotrebimo’. Nisam otišao i ne kajem se, ali je izvesna gorčina ostala. Hapsila me monarhija, hapsila me republika. Za kapitaliste sam bio komunista, a za komuniste reakcija. Trinaest najboljih godina proveo sam u tamnici kao da sam najgori i najštetniji čovek“.

Otkrivanju biste prisustvovala je i Jovanovićeva ćerka Bojka Jovanović.

Voleo bih da se vi ne sramotite

Budući da je Dragoljub bio izuzetno čestit i pošten čovek, renesansnog duha i enciklopedijskog znanja, sjajan govornik i predavač, veoma cenjen u zemlji i svetu, intelektualno nadmoćniji od većine svojih kolega, predstavljao je veliku smetnju i prepreku komunističkim jurišnicima na Pravnom fakultetu koji su nastojali da Univerzitet stave pod tutorstvo vlasti. Stoga je Savet beogradskog Pravnog fakulteta, u nastojanju da ukloni tu prepreku i da se dodvori Brozovom režimu, 31. jula 1946. doneo sramnu odluku da svog kolegu profesora Jovanovića izbaci s Fakulteta zbog njegovog političkog opredeljenja i delovanja. Tom prilikom Dragoljub je svojim doskorašnjim kolegama s rezignacijom uputio sledeće reči: „Znam da je ovaj postupak došao kao posledica mojih govora u Skupštini. Biće ono što je režim odlučio da bude. Ja bih jedino voleo da se vi ne sramotite vršeći jedan posao koji vam ne priliči. Neka me osudi policija, sud, ko hoće, samo neka to ne čine ljudi s kojima sam sarađivao u jednom uzvišenom poslu“ – rekao je, pored ostalog, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Jovica Trkulja na otkrivanju biste Dragoljuba Jovanovića.

– Ovo je veliki dan za mene i za moga oca. On je to zaslužio. Ceo svoj život je posvetio idejama, idealima i nauci. Naša kuća je uvek bila puna i otvorena za seljake i njegove studente – rekla je osamdeset šestogodišnja kćerka Dragoljuba Jovanovića
Prema rečima predsednika opštine Pirot mr Vladana Vasića, ovaj grad i Srbija imaju razloga da otkriju njegovu bistu.
– Nadam se da će i Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu uvažiti naš zahtev koji je pre dve godine donela naša SO da se ulica prema selu Gnjilan zove njegovim imenom – kaže predsednik opštine Pirot mr Vladan Vasić.
Dugogodišnja predsednica Udruženja Piroćanaca u Beogradu mr Dragana Dinić podseća da je inicijativa za otkrivanje biste, pored ostalih, potekla i od ovog udruženja.
– Meni je bila posebna čast i neopisivo zadovoljstvo što prisustvujem ovom trenutku kada Pirot i sam počinje da se rehabilituje rehabilitujući Dragoljuba Jovanovića. Do svoje tridesete godine o njemu nisam ništa znala, iako sam živela u njegovom komšiluku. Kada su mi ponudili da uradim magistarsku tezu o njemu koja je pretočena u knjigu bila sam zbunjena. Kad sam pročitala njegova dela postala sam „dragoljubovac“ – rekla je mr Dinić, dodajući da je pre desetak godina u Pirotu posle okruglog stola o njegovom radu potekla inicijativa da se ovde organizuju Dani Dragoljuba Jovanovića, uradi bista i jedna ulica dobije njegovo ime.
Dinićeva kaže da nije slučajno što je ova bista postavljena kraj Guševice i Golemog mosta u Pirotu.
– Kada je 1939. godine Jovanović bio u Pirotu na čuvenom vašaru, jedna grupa skojevaca je htela da ga baci u Nišavu, prethodno ga gađajući paradajzom i jajima, ali ga je spasio Todor Džanak, zemljoradnik iz Nišora – kaže Dinićeva, dodajući da je on bio jedan od najumnijih Piroćanaca koji je srcem živeo za Pirot.
Profesor dr Jovica Trkulja rekao je da je otkrivanje biste Dragoljuba Jovanovića početak oduživanja duga prema njemu.
– On je četiri puta bio zatvaran u Kraljevini Jugoslaviji, a posle rata doživeo je izgone i tamnice. Bio je velika prepreka tadašnjoj političkoj vlasti. Nažalost, ništa bolje nisu se poneli ni građani Srbije, uključujući i Piroćance. Kada je 1946. godine došao u Pirot dočekali su ga ratoborni skojevci – kamenicama i jajima. Nije imao prilike da na jednom od ovih trgova govori. Pored Pirota, Pravni fakultet u Beogradu je Jovanoviću bio druga kuća. Uprkos tamnicama, uspeo je da sačuva obraz i ne dozvoli da mu ga ukalja. Umro je 1977. godine, zaboravljen od profesora i studenata Pravnog fakulteta, ali i od svojih Piroćanaca. Zadovoljstvo mi je da otkrijemo ovu bistu, nadajući se da je u Srbiji konačno nešto počelo da se menja u odnosu prema našim najvećim sinovima. Ovo je prvi, a drugi korak bi bio da naše pravosuđe konačno uvaži zahtev porodice i donese rešenje o njegovoj rehabilitaciji i skine veliku hipoteku s njegovog imena – rekao je Trkulja.
Jovanović je umro 23. maja 1977. godine, sledbenici su ga zaboravili i napustili, pa i oni iz pirotskog kraja. Tek pred kraj osamdesetih godina 20. veka u Pirotu je počelo da se o Dragoljubu govori i piše kao o izuzetnom naučniku i političaru. Septembra 1989. godine nedeljnik Sloboda počeo je da objavljuje feljton Tomislava G. Panajotovića o Dragoljubu Jovanoviću, čime je počela i nezvanična politička rehabilitacija ovog političara i naučnika. Već naredne godine list je objavio još nekoliko tekstova o istoj temi, ovog puta o dotad strogo čuvanim dokumentima o Dragoljubovom progonu u Pirotu. Desetak godina kasnije organizovan je i okrugli sto o njegovom životu i radu i donekle je ispravljena slika koju su komunisti decenijama stvarali.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari