Izjava ministra prosvete Srđana Verbića da je potrebno rasteretiti učenike naišla je na odobravanje šire javnosti, ali je pitanje kako će to biti sprovedeno s obzirom da će konačnu reč o fondu časova dati Nacionalni prosvetni savet, u kojem većinu čine predstavnici stručnih društava i univerziteta koji školuju nastavnike.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Nastavni plan koji propisuje broj časova po predmetima i razredima godinama unazad je u suprotnosti sa zakonom, ali nikada nije bilo političke volje da se ta dva dokumenta usklade. Verbićeva izjava izazvala je nedoumice, s obzirom da kada govori o kršenju zakona pominje samo 20 časova nastave obaveznih predmeta (u nižim razredima osnovne škole), odnosno 25 (od petog do osmog), u koje nisu uračunati obavezni i fakultativni izborni predmeti, dodatna i dopunska nastava, slobodne aktivnosti i čas odeljenskog starešine.

Čak i da se građansko vaspitanje i veronauka svedu na četiri godine učenja, što je Verbićev predlog, to ne rešava problem prebukiranog rasporeda časova u osnovnoj školi. Poznavaoci prilika u obrazovanju tvrde da će se pre povećati fond časova u zakonu nego što će biti smanjen izmenama nastavnog plana.

– Podržavam inicijativu ministra da se rasterete nastavni sadržaji i uskladi broj časova sa zakonom propisanim. Najveći problem je smanjenje fonda časova po predmetima ili čak izostavljanje nekog predmeta, kao što je na primer, veronauka ili građansko vaspitanje. Kada se nešto uvede u školski program, teško se izbacuje zbog velikog otpora stručnih društava i matičnih fakulteta. To više nije pitanje struke već političke volje da se obrazovanje uredi da bude kvalitetno i efikasno – kaže za Danas Desanka Radunović, bivša predsednica NPS.

Argument sindikata protiv predloga ministra da se smanji fond časova jer će se tako povećati tehnološki viškovi u školama u najmanju ruku je neodgovoran, smatra Radunovićeva i pita „da li su nastavnici tu da uče decu na najbolji mogući način, ili su deca u školi da bi nastavnici imali posao“.

– Savet kojim sam ja predsedavala je zatekao postojeći nastavni plan u osnovnoj školi i gimnaziji i nije prihvatio nijedan predlog za uvođenje novog predmeta iako je bilo inicijativa. Razmatrali smo samo planove i programe za više oglednih profila u srednjim stručnim školama i tu smo se trudili da poštujemo zakonom predviđeni fond časova za opšteobrazovne predmete – kaže Radunovićeva.

Predsednica Saveza učitelja Srbije Nataša Nikolić Gajić slaže se da je rasterećenje učenika neophodno, ali dodaje da nije jasno kako će to biti urađeno. Napominje da su prvaci nekada imali tri časa dnevno, a da se stalnim uvođenjem novih predmeta došlo do toga da danas imaju i po pet časova, što je preveliko opterećenje za decu od šest i po godina.

Za sada nema zvanične reakcije Srpske pravoslavne crkve i drugih verskih zajednica na ministrov predlog da se veronauka i građansko vaspitanje svedu na četiri godine učenja. U Građanskim inicijativama kažu za Danas da taj predlog nije u skladu sa potrebama obrazovnog procesa, te da bi ovo pitanje trebalo rešiti na sistematičan način i da tome treba da prethodi ozbiljna analiza. Ukazuju da bi u program građanskog trebalo ubaciti dodatne sadržaje, kao što su nasilje u porodici i medijska pismenost, te da bi o tome trebalo da uče svi đaci. Patrijarh srpski Irinej nedavno je izjavio da je „uvođenje veronauke u škole bio veliki korak u korist vaspitanja naše dece, a pred sadašnjom državnom vlašću stoji drugi korak – da veronauka postane obavezan predmet“.

– Veronauka uopšte ne treba da bude školski predmet, čak ni fakultativni. Dovoljno je da se eventualno verskim zajednicama dopusti korišćenje školskog prostora vikendom za veronauku za učenike koji žele da je pohađaju. Veroispovest je lična stvar pojedinca i niko nema pravo da po tome razdvaja decu u školi. Sadržaji građanskog vaspitanja, i uopšte vaspitanje treba da budu prožeti kroz sve predmete – smatra Desanka Radunović.

Soćanin: Bajkovito rasterećenje

Dragana Soćanin, predsednica udruženja „Roditelj“, kaže za Danas da joj najava rasterećenja učenika deluje „bajkovito“, napominjući da bi roditelji želeli da čuju kojim mehanizmima će se povećati kvalitet obrazovanja, a ne samo da se govori o fondu časova i strahu nastavnika da ne postanu tehnološki višak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari