Poljska je i juče na početku dvodnevnog samita Evropske unije u Briselu istrajala u svojim pretnjama da će uložiti veto na pojednostavljenu povelju EU, osim ukoliko tom poveljom ne dobije više glasova moćnika za davanje kompenzacije žrtvama tokom dva Svetska rata. Poljski premijer Jaroslav Kačinjski izjavio je da plan koji je predložila nemačka kancelarka Angela Merkel, domaćin samita, ostaje problem.

Poljska je i juče na početku dvodnevnog samita Evropske unije u Briselu istrajala u svojim pretnjama da će uložiti veto na pojednostavljenu povelju EU, osim ukoliko tom poveljom ne dobije više glasova moćnika za davanje kompenzacije žrtvama tokom dva Svetska rata. Poljski premijer Jaroslav Kačinjski izjavio je da plan koji je predložila nemačka kancelarka Angela Merkel, domaćin samita, ostaje problem.
„Situacija nas još ne zadovoljava“, izjavio je Kačinjski. „Trebalo bi da učinimo sve kako bismo isturili naš predlog, ili pak da nadvladamo neke druge solucije koje bi nas jednako zadovoljile kao i naše ambicije. Ukoliko to ne postignemo uložićemo veto“. Kačinjski je izjavio da će Poljska insistirati na kompenzaciji za stradale i one koji su propatili tokom Drugog Svetskog rata i invazije nacista. On je istakao da bi njegova zemlja danas bila mnogo veća da nije bilo rata.

Topolanek: Neće biti tragedija ako samit propadne

Prag – Češki premijer Miroslav Topolanek izjavio je juče, pred put u Brisel na samit EU o reformi evropskih institucija, da neće biti tragedija ako samit propadne pošto on ionako nikoga od običnih Evropljana ne interesuje. „Nemam iluzija da to nekoga interesuje. Neće biti nikakva tragedija ako se ne dogovorimo“, rekao je Topolanek. Iako je Češka jedina zemlja koja podržava zahteve Poljske da se ponovo otvori rasprava o mehanizmu potrebne većine za donošenje odluka u EU, već ranije su njeni zvaničnici najavili da „nemaju mandat da umiru za poljski predlog“. Veto će Češka, prema rečima Topolaneka, uložiti samo ako bi se na samitu šefovi vlada zemalja EU dogovorili da umesto običnog sporazuma o reformi institucija ponovo krenu u izradu nekakvog evroustava. „Većina evropskih država prihvatila je naš zahtev. Evroustav više nije na dnevnom redu“, rekao je on. Češka želi da na samitu izdejstvuje pravo da se neke pravomoći prema potrebi vraćaju s evropskog nivoa na nacionalni.

Merkelova je doputovala u Brisel i nekoliko sati pre zvaničnog početka samita razgovarala je s predsednikom Evropske komisije Hose Manuelom Barosom i ministrom za spoljnu politiku i bezbednost EU Havijerom Solanom.
Šef nemačke diplomatije Frank – Valter Štajnmajer izjavio je po dolasku na razgovore sa socijalističkim liderima neposredno uoči samita da je kompromis suštinski za rešenje dubokih podela povodom budućeg proširenja bloka. „Ne bi trebalo da razmišljamo o alternativi“, izjavio je Štajnmajer i dodao da će s Merkelovom „pokušati da izgradi mostove ka državama članicama koje su skeptične“.
Diplomate su izrazile da očekuju oštre razgovore između evropskih lidera, imajući u vidu čvrste stavove Poljske i Britanije u protivljenju delovima predložene povelje koji bi zamenili nacrt ustava EU koji su odbacili francuski i holandski birači pre dve godine.
„Evropska javnost sada očekuje od nas da u rukama imamo neophodne reforme Unije“, izjavila je Merkelova i dodala da je „došlo vreme da se postavi mapa puta koja će prethoditi reformama povelje“.
Zadatak Merkelove neće biti lak, a pre samita su postojale naznake i pretnje lidera da će uložiti veto na neke odluke za koje je neophodna jednoglasna podrška. Merkelova je svojim kolegama predstavila šoping listu pitanja na 11 strana za koje želi da budu uključeni u pregovore o novoj povelji. O toj listi lideri bi trebalo da postignu saglasnost u naredna dva dana. Nemačka i mnoge druge države žele da spasu sve što mogu kako ne bi došlo do potpunog kraha ustava koji je odobrilo 18 država članica. Oni se slažu da je kompromis jedini način za postizanje tog cilja.
Protivnici, međutim, tvrde da je nemačka lista smicalica koja ima za cilj da isturi napred povelju prkoseći Holandiji i Francuskoj, gde su birači odbacili ustav na referendumima 2005.
Takozvane nacrtne preporuke Angele Merkel na 11 strana sadrže odeljak o simbolima – uključujući i zastavu EU u plavo-zlatnoj boji sa zvezdicama, Betovenovu himnu, i moto „Ujedinjeni u različitostima“ koje mnogi osećaju kao nagoveštaj o stvaranju evropske superdržave. Ona je takođe predložila da se odbaci naziv „Ustav“ i pozvala da se umesto toga zove „Povelja o funkcionisanju EU“.
Preporuke nemačkog kancelara daju nacionalnim parlamentima više reči u donošenju zakona EU, što je ključni zahtev Holandije, ali i predlažu da EU sačuva bitne elemente neuspelog ustava, naročito oblasti koja se odnosi na donošenje odluka i gde EU želi više ovlašćenja.
Poljska je zatražila da se ponovo donesu nacrti novih pravila glasanja. Britanija se, s druge strane, protivi većoj moći EU nad policijom i spoljnom politikom i ne podržava donošenje nove povelje o ljudskim pravima EU koja bi bila legalno obavezujuća, potez za koji se London plaši da bi naneo štetu njegovoj kontroli nad domaćim zakonima, kao što su recimo prava radnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari