Porodice nestalih u Oluji predugo čekaju na istinu i pravdu, zločin se tako ponavlja 1Foto: Beta/Miloš Miškov

Borba porodica da saznaju šta se desilo sa njihovim nestalim članovima u hrvatskoj akciji „Oluja“, da dođu do istine i pravde, predugo traje tako da se i posle 26 godina ne vidi njen kraj, čime se zapravo zločin samo ponavlja, poručili su danas iz udruženja koja okupljaju ove porodice i izbegle.

„Sve je više praznih grobnica u Srbiji. Roditelji su ostavili prazno mesto za svog nestalog sina, otac i majka su umirli, mesto sa njihovo dete je i dalje prazno“, rekla je  predsednica Udruženja porodica „Suza“ Dragana Đukić.

Ona je navela da je u Hrvatskoj eshumacija i identifikacija posmrtanih ostatka veoma usporena jer se proces „politizuje“.

„U Hrvatskoj na institutima za sudsku medijicinu se nalaze posmrtni ostaci 896 tela za koja se godinama ne vrši identifikacija. Razni izgovori postoje koji porodica nisu prihvatljivi, umorne su od čekanja“, navela je Đukić.

Prema njenim rečima, „u Hrvatskoj postoje registrovana grobna mesta ali je potupno jasno zašto nema dobre volje da se to reši – jer kad nema tela nema ni zločina“.

„S pravom se pitamo kad će onda da dođu na red skrivene lokacije“, rekla je Đukić.

Predsednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir je rekao je da „‘Oluja’ i dalje traje“, navodeći da se Srbi iz Hrvatske i dalje iseljavaju.

On je ocenio da Hrvatska opstruiše traženje nestalih i identifikaciju čime se zapravo prikrivaju počinjeni zločine, kao i da je ulaskom te države u Evropsku uniju postalo još teže doći do podataka o žrtvama i nestalima.

Izaslanik predsednika Srbije za rešavanje pitanja nestalih sa Republikom Hrvatskom Veran Matić je najavio da će nastojati da informiše predsednika Aleksandra Vučića i hrvatskog premijera Andreja Plankovića, sa kojim je postigao komunikaciju, da se napravi  dogovor o novom načinu traženja nestalih.

„Protok vremena zahteva nove načine saradnje i komunikacije“, rekao je Matić, napominjući važnost stvaranja zajedničkih timova.

Prema njegovim rečima, izuzetno je važno uključiti međunarodne institucije u mnogo većoj meri.

„Hrvatska strana ne voli mnogo da sarađuje sa  Međunarodnim komitom crvenog krsta, koji jedini ima potpisane ugovora sa svim zemljama koje su imale svoje posmatračke ili vojne misije u Hrvatskoj. One su odnele izveštaje i treba pretražiti te arhive, to je veliki izvor podataka“, naglasio je Matić.

Članica Komisije Vlade Srbije za nestala lica Ljiljana Krstić je istakla da je saradnja sa hrvatskom stranom usporena, a da eshumacije nema.

„Predlagali smo da pomognemo da nam predaju posmrtane ostatke radi identifikacije u našim laboratorijama, na VMA, da ih predamo porodicama koje su u Srbiji, da ne čekaju više, ali nismo dobili odgovor. Insistiramo na sradnji ali saradnje sa druge strane nema. Ništa se od tih posmrtnih ostataka ne nalazi na prostoru Srbije i ako nema interesovanja sa druge strane mi smo nemoćni“, rekla je Krstić, na zajedničkoj konferenciji za novinare pod naslovom „‘Oluja’, nekažnjeni zločin – proces traženja nestalih sve usporeniji“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari