Poslednji let čoveka-ptice 1Foto: Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka

Na današnji dan pre tačno 80 godina, list Vreme pisao je o vazdušnim dostignućima čoveka. Na stranicama lista Pravde našao se tekst o neobičnom zahtevu jednog francuskog zatvorenika.

Klem Son je bio poznat kao čovek-ptica. Preko 300 puta oduševio je publiku širom Evrope svojim kretanjem u vazdušnom prostoru, a 25. aprila 1937. godine završio je poslednji let tragičnom smrću pred 200.000 okupljenih gledalaca.

Poslednji let čoveka-ptice 2
Foto:Screenshot/Digitalna.nb.rs

„Pred licima 200 hiljada ljudi čovek-ptica je leteo, pravio glisade i viraže u elegantnim lukovima… Pri samoj zemlji povukao je ručicu svog padobrana. Pojavila se skupljena belina… I Klem Son je tragično završio svoj život“, piše list Vreme.

Nesrećni letač nije jedini koji se oprobao u ovoj veštini. Poznati su bili različiti pokušaji imitacije ptičijeg leta.

Izdvajao se ruski model koji je konstruisao Pavlov. Međutim, on se američkoj publici nije dopao kako je morao da odbaci krila pre otvaranja padobrana.

Čovekova težnja da ovlada vazduhom nalazi se u brojnim istorijskim spisima i legendama. Poznata je priča o Ikaru i Dedalu kao i rešenja renesansnog genija Leonarda da Vinčija.

„Leonardo da Vinči dao je prvi osnov za konstrukciju padobrana…U svom delu ‘O letu ptica’ razmatra na naučnoj osnovi let“, piše list Vreme.

Veliki broj pokušaja okončan je nesrećom. Međutim, svaka inovacija traži svoje žrtve, ističe list Vreme.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke

Poslednji let čoveka-ptice 3
Foto:Screenshot/Digitalna.nb.rs

List Pravda, donosi nesvakidašnju priču iz Francuske.

Naime, Gaston Boraž, zatvoren zbog krađe i prevare, zatražio je od suda da mu se kazna produži.

Smatrao je, prenosi list Pravda, da se nije dovoljno popravio kako bi bio pošten i koristan član društva, pa je odredio sebi još dve godine zatvora.

Njegov zahtev je izazvao iznenađenje kod upravnika koji je ipak odlučio da mu ispuni želju i produži kaznu.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

„List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1941. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari