Lideri Evropske unije okupljeni na dvodnevnom samitu u Briselu postigli su dogovor o značajnom smanjenju emisije gasova koji izazivaju globalno zagrevanje. Sporazum se odnosi na obavezne ciljeve u pogledu eksploatacije obnovljivih energetskih izvora, kao što su sunce i vetar.
Evropski lideri su se obavezali da do 2020.

Lideri Evropske unije okupljeni na dvodnevnom samitu u Briselu postigli su dogovor o značajnom smanjenju emisije gasova koji izazivaju globalno zagrevanje. Sporazum se odnosi na obavezne ciljeve u pogledu eksploatacije obnovljivih energetskih izvora, kao što su sunce i vetar.
Evropski lideri su se obavezali da do 2020. 20 odsto ukupne energije dobijaju iz obnovljivih izvora energije.
Predsedavajući samita, nemački kancelar Angela Merkel, rekla je da će Evropa ući u prve redove borbe protiv klimatskih promena. „Ovaj tekst zaista predstavlja prekretnicu u evropskoj energetskoj i klimatskoj politici. Kada bude i definitivno potvrđen, sporazum će uneti novi kvalitet u politiku EU na ovom polju i staviće je u avangardu energetske politike na globalnom nivou.“ Prema sporazumu, svaka od ukupno 27 članica EU sama će odlučiti kako će ispuniti postavljeni cilj.
Siromašnije članice Unije, mahom iz istočne Evrope, zabrinute su da bi prebacivanje svojih elektrana sa uglja na alternativne izvore energije moglo da, zbog troškova, ugrozi njihov ekonomski prosperitet.
Pored toga, za sada nije jasno da li se i nuklearne elektrane ubrajaju u obnovljive energetske izvore, kao što je to zahtevala Francuska zbog svojih brojnih nuklearnih elektrana. Postignuti sporazum predstavlja iznenađenje za deo posmatrača, jer su se Francuska, Poljska, Češka i Slovačka pred samit protivile predlogu o utvrđivanju preciznih obaveza o energiji iz čistih izvora.
Francuska, koja veliki deo svojih energetskih potreba podmiruje iz nuklearnih elektrana, zahtevala je da se nuklearna energija uključi u čiste izvore, jer ne proizvodi ugljen-dioksid.
Privrede Poljske, Češke i Slovačke i dalje se u velikoj meri oslanjaju na tešku industriju i na struju proizvedenu u termoelektranama na ugalj, čijim sagorevanjem nastaje ugljendi-oksid.
Vlade te tri zemlje izrazile su bojazan da neće biti u stanju da dovoljno investiraju u tehnologiju za eksploataciju energije sunca i vetra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari