Za Srbiju je čast što se jubilej Milanskog edikta svetkuje u našoj zemlji i to nismo zaslužili samo zato što je veliki car Konstantin rođen u Medijani kod Niša već i zato što Srbija danas živi po principima Milanskog edikta, jedna je od udarnih poruka predsednika Srbije Tomislava Nikolića na svečanosti obeležavanja 17. vekova tog dokumenta kojim je hrišćanstvo priznato za ravnopravnu religiju, a trovekovni progon hrišćana obustavljen.


Na ovoj svečanosti, održanoj krajem prošle sedmice u Nišu, nije manjkalo ni drugih učesnika koji su isticali blisku vezu Arheološkog nalazišta Medijana sa rimskim carem Konstantinom Velikim, koji je zajedno sa carem Licinijem koautor Milanskog edikta (313). Stručnjaci, međutim, upozoravaju da nju ne bi trebalo olako „potezati“ ni generalno, ni tokom obeležavanja jubileja od svetskog značaja koje će u Srbiji trajati narednih deset meseci. Razlog: veza Medijane i Konstantina je pod sumnjom.

Sagovornici Danasa objašnjavaju da se Nais, antički prethodnik Niša, prostirao na teritoriji današnje Tvrđave, naselja Jagodin mala i brda Vinik. Niš se zahvaljujući bogatstvu arheološkog nasleđa na tim lokacijama nalazi na dugom mestu u Evropi, odmah iza Rima. Medijana se, pak, nalazila izvan tadašnjeg Naisusa. U tom prigradskom naselju su krajem drugog i početkom trećeg veka građene vile, koje bi danas verovatno zvali „vikendicama“, kao i ekonomski objekti. Ne postoji nijedan arheološki ili istorijski dokaz koji potvrđuje da je car Konstantin rođen u Medijani, pa čak ni da ju je ikada posetio, tvrde stručnjaci.

– Izjava da je Konstantin (306-337) rođen u Medijani jeste besmislica koje bi se trebalo čuvati. U arheologiji takav podatak niko nije dokazao. Uostalom, krajnje precizno i izvesno lociranje rodnog mesta rimskih imperatora nije moguće. Dokaziva je samo precizna lokacija na kojoj su oni umrli. Medijana, dakle, jeste izuzetan i fantastičan arheološki lokalitet, ali nije direktno vezana za Konstantina – kaže arheolog Toni Čerškov iz Zavoda za zaštitu spomenika u Nišu.

Čerškov dodaje da je beogradski arheolog Petar Petrović, inače jedan od vrsnih istraživača i poznavalaca Medijane, zaključio da je ona verovatno pripadala Remetalku, vojnom guverneru Sredozemne Dakije i Konstantinovom prijatelju. Za sada je dokazano da na prostoru Medijane postoje objekti iz dva vremenska perioda, da su neki od njih vile, a neki privrednog karaktera, kao i da mozaici u glavnoj vili nisu iz Konstatinovog doba, već su rađeni u drugoj polovini IV veka. Prema Čerškovim rečima, bilo bi krajnje nelogično da „svemoćni imperator koji je živeo u luksuzu, a sumnjao u sve i svakoga, gradi za sebe vilu bez mozaika, oko koje ne pravi zaštitne zidove, već žitnice ili zanatski centar, kako bi ga seljaci što više uznemiravali“.

– Konstantin, koji je sin rimskog oficira visokog ranga Konstancija Hlora, najverovatnije je rođen u vojnom utvrđenju koje se nalazilo na prostoru današnje Tvrđave i desno od nje, od današnjeg Salona 77 do Auto-pijace. Nema nikakvih arheoloških dokaza – novčića, predmeta, pisama ili zapisa, koji bi potvrdili da je Konstantin ikada i boravio u Medijani. Zna se recimo da je u Medijani sigurno boravio njegov sin Konstancije Drugi, jer je pronađen njegov novac – kaže istoričar Nebojša Ozimić, inače kustos niškog Narodnog muzeja i autor više knjiga koje se bave Konstantinom Velikim.

Ozimić dodaje da je Konstantin za života šest puta boravio u Nišu, mada to ne mora biti konačan broj. Za sada je poznato da je sigurno posećivao Niš 319, 329. i 334. godine, kao i da je u njemu bio još tri puta, što još nije verifikovano, ali se navodi u nekim dokumentima. Poslednji put je bio u Niškoj Banji 335, tražeći lek za svoju bolest, ali ga „nažalost nije našao, tako da je umro dve godine kasnije“.

Sagovornici se slažu da je dobro da se govori o značaju Medijane, kao i što se za njeno istraživanje i prezentaciju u poslednje vreme izdvaja i nešto ozbiljniji novac. Ipak, oni smatraju da bi država i grad prevashodno i daleko više trebalo da „brinu“ za nekadašnji Nais. Niška tvrđava nije samo turski, već antički i vizantijski spomenik kulture, sa „višeslojnim i raskošnim“ arheološkim nasleđem, a Jagodin mala i Vinik nesumnjivo kriju „izuzetno antičko bogatstvo“. Neposredno kraj Tvrđave, na Gradskom polju, Čerškov i njegov tim otkrili su i Palatu sa oktogonom, koja bi po veličini, luksuzu i lokaciji mogla biti carska, pa pripadati i samom Konstantinu. Palata je otkrivena još pre 24 godine, a do sada je zbog nedostatka sredstava „otkopan“ samo jedan njen ugao.

Carsko imanje sa letnjom rezidencijom

Arheološko nalazište Medijana još uvek i pretežno važi za „carsko imanje sa letnjom rezidencijom koje je izgradio i koristio car Konstantin“. Na taj način ona je predstavljena u stručnim knjigama, publikacijama i internet sajtovima, među kojima su i zvanični sajt grada Niša ili Vikipedija. Ovakva teza plasirana je šezdesetih godina prošlog veka nakon istraživanja pojedinih stručnjaka Arheološkog instituta u Beogradu, koji su često rukovodili i kasnijim iskopavanjima na ovom lokalitetu. Pre više godina javila se, međutim, drugačija škola mišljenja – da Medijana nema konkretne veze sa Konstantinom, ali ona još nije preovlađujuća. Među njenim zastupnicima može se čuti i mišljenje da je Medijana olako i bez dokaza proglašavana Konstantinovom rezidencijom iz karijerističkih i sličnih motiva pojedinih arheologa, institucija ili vlasti.

Simonović: Jubilej bez opozicije

Bivši gradonačelnik Niša Miloš Simonović, član Predsedništva DS i doskorašnji predsednik niških demokrata, kritikovao je juče gradsku vlast što na svečani početak obeležavanja 17 vekova Milanskog edikta nije pozvala opoziciju, što je nazvao „lošim i nedemokratskim presedanom“.

– Na svečanost nisu pozvani predstavnici opozicije, pa ni opozicioni odbornici Skupštine grada, koji su nedavno, zajedno sa skupštinskom većinom, doneli odluku o proglašenju 2013. Godinom Milanskog edikta. Nije pozvan ni Miodrag Radović, nekadašnji većnik resorno zadužen za kulturu, koji je i sada član niškog Saveta za obeležavanje Milanskog edikta. Takvo ponašanje niti je demokratsko, niti je u duhu Milanskog edikta, koji je akt o toleranciji – kaže za Danas Simonović, dodajući da je obavešten da je od 540 mesta u Narodnom pozorištu 300 moralo da pripadne republičkim zvanicama, dok je grad dobio pravo da raspolaže ostatkom.

Početku obeležavanja jubileja u niškom Narodnom pozorištu prošlog četvrtka uveče prisustvovali su osim gradskih zvaničnika i predsednik Srbije Tomislav Nikolić, patrijarh srpski Irinej, ministri Velimir Ilić i Slavica Đukić Dejanović, članovi diplomatskog kora, predstavnici SPC, Katoličke i Reformatorske crkve, kao i jevrejske i muslimanske zajednice u našoj zemlji. Na svečanosti je nastupio moskovski hor Sretenjskog manastira, a domaćin večeri bio je ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Čepurin. Građani su ovaj događaj mogli da prate u direktnom prenosu RTS-a, kao i na video-bimu ispred Narodnog pozorišta, za šta se odlučilo nešto više od hiljadu Nišlija.

Novinari sabijeni na balkonu

U pojedinim medijima u Nišu kritikovan je i odnos organizatora prema novinarima. U salu Narodnog pozorišta, gde su sedele zvanice, mogli su da uđu snimatelji i foto-reporteri, a svi novinari „sabijeni“ su na balkon. Prvenstvo „ulaska“ na balkon imali su novinari koji su stigli iz Beograda, a oni iz niških redakcija mogli su da uđu posle njih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari