Priča o američkom kralju štampe po kojem je napravljen “Građanin Kejn” 1Foto: Nataša Matović / Univerzitetska biblioteka

Tadašnja Pravda od 25. januara 1938. donosi reportažu iz posete srpskog novinara američkom kralju štampe Randolfu Herstu.

Upravo on je poslužio Orsonu Velesu da stvori glavni lik za jedan od najpoznatijih filmova – “Građanin Kejn”. Vreme od istog dana piše o socijalnim pitanjima.

Tekst novinara Pravde počinje opisom kuće u Njujorku, ali i samim opisom izgleda medijskog magnata.

“Mister Randolfu Herstu, američkom kralju štampe je 70 godina. Njegova pojava je lepa, atletska i impozantna. Izgleda kao da mu je tek pedeseta. On živi čas u Holivudu, čas na svome imanju, koje je nešto preko šest stotina kilometara udaljeno. To njemu nije problem. Razdaljinu prelazi privatnim avionom”, piše srpski novinar.

Priča o američkom kralju štampe po kojem je napravljen “Građanin Kejn” 2

Novinar dalje piše da je njegova kancelarija telefonski povezana sa 20 velikih gradova Sjedinjenih Država, kao i da, iako je star, Herst od “jutra do mraka” radi sa svojim sekretarima.

“Sam piše uvodne članke ili ispravlja napise svojim saradnika”, navodi se dalje u tekstu Pravde. “Herst rado prima strane novinare i zove ih na ručak. Ipak, ni jedan taj ručak nije zapravo ručak”.

Reporter objašnjava da poseta predviđa poseban specifičan ekstremni protokol. Prvo se obiđe 20 jutara parka, gde je medijski gigant napravio posebne ulice sa specifičnim kućama nalik na neki deo sveta jer se na njegovom imanju – snimaju i filmovi.

Priča o američkom kralju štampe po kojem je napravljen “Građanin Kejn” 3

“Svakog posetioca frapira činjenica da se bez teškoća kuća prenosi iz jednog dela parka u drugi. Sve su zgrade od papirmašea. Samo je nameštaj pravi”, oduševljen je novinar.

Na kraju obilaska se pojavljuje i Herst. U jednoj ruci drži papir, a u drugoj crvenu olovku. Prosleđuje ih uz komentar: “Ovo može da ide u štampu.”

Za vreme ručka medijski mag odlazi barem pet puta da razgovara sa Njujorkom ili San Franciskom, iako celokupan prijem traje ukupno sve zajedno 30 minuta.

List tog dana prenosi i vest da su Frankovi španski bombarderi napali južne delove Francuske, kao i da u Valensiji za malo nisu poginuli engelski parlamentarci koji su se u tom trenutku tako nalazili. Donosi i veliki tekst o francuskim mogućnostima za odbranu i strategiju na terenu. Tu je i tekst o polemici da li će se Rusija umešati u rat Kine i Japana na Dalekom istoku.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Vreme piše o tome šta najviše tišti i povređuje radnike u Jugoslaviji.

Novine prenose strategiju Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja, a predstavljen je ekspoze tadašnjeg ministra, u kojem se piše kako su najveći problemi toj oblasti na polju cene nadnica za radnike, osiguranja radnika na radnom mestu, ali i brojne bolesti – tuberkuloze, malarije, sifilisa i smrti odojčadi.

Priča o američkom kralju štampe po kojem je napravljen “Građanin Kejn” 4

Statistika iz 1938. godine pokazuju da je godinu dana ranije ukupan broj malaričnih radnika bio 200.000, a tuberkuloznih – 120.000 ljudi.

U ovom ekspozeu se ujedno skoro prvi put pominje i pojam regulisanja minimalne cene rada, a naziva se “regulisanje egzistencije radnika”. Ipak, ministar u ekspozeu potpuno je protiv – štrajka kao legitimnog načina za brobu radnika.

“Štrajk, kao najteže sredstvo u ekonomskoj borbi radnika za postizanje boljih uslova rada, često je zlonamerno upotrebljavan i može da donese puno poremećaja u privrednim odnosima”, kaže ministar socijalne politike.

Priča o američkom kralju štampe po kojem je napravljen “Građanin Kejn” 5

I tada se govorilo o merama poljoprivrede koje mogu da dovedu do suzbijanja nezaposlenosti, odnosno da “narod treba vratiti na selo”. Invalidsko pitanje, pogotovo velikog broja radno onesposobljenih još iz Prvog svetskog rata, ostalo je jedno od gorućih pitanja Jugoslavije.

Vreme još piše i o ženi koju nijedna bolnica u Beogradu nije htela da primi, pa je na ulici rodila dva zdrava deteta.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari