Priznao da je lažno svedočio u Glavaševu korist

Aktuelnog poslanika u Saboru Hrvatske u prvom postupku se teretilo po komandnoj odgovornosti za mučenja i ubistva osječkih Srba ratne 1991, a Jaman je tada svedočio da je on, a ne Glavaš, bio nadređen tzv. Zaštitnoj četi, odnosno „Branimirovoj osječkoj bojni“, čiji se pripadnici, zajedno s Glavašem, terete za ratne zločine.

„Ja prihvatam da sam bio komandant, ali i meni i svima nama je komandovao Branimir Glavaš koji je bio alfa i omega svega u Osijeku“, rekao je danas Jaman na ponovljenom suđenju.

Jaman, koji je u vreme zločina bio komandant jedinice, ispričao je proletos hrvatskim medijima da je vrlo teško bolestan, da mu je proradila savest i da želi da prizna da je lagao.

Glavaš je prigovorio istinitosti njegovog iskaza rekavši da je Jaman izneo laž.

Novo suđenje Glavašu i ostalim optuženima u slučajevima poznatijim kao „Garaža“ i „Selotejp“ počelo je sredinom godine pošto je ranije Vrhovni sud ukinuo prošlogodišnju odluku zagrebačkog suda prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka protiv drugih optuženih.

Prema optužnici, Glavaš i ostali se terete za ubistva više srpskih civila, od kojih su neki bačeni u reku Dravu vezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta. Neke od žrtava su u garaži Sekretarijata za narodnu odbranu u Osijeku, na čijem čelu je bio Glavaš, bile prisiljene da piju kiselinu iz akumulatora.

Zbog ratnih zločina u tim slučajevima, Glavaš je bio pravosnažno osuđen na osam godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta, kao i prvostepena od deset godina, a predmet vraćen na novo suđenje Županijskom sudu u Zagrebu.

Ustavni sud je početkom 2015. godine ukinuo pravosnažnu presudu Vrhovnog suda iz 2010. godine kojom je Glavaš osuđen na osam godina zatvora i predmet vratio na novo suđenje. U obrazloženju te odluke navedeno je da je Vrhovni sud pogrešio kad je na zločine počinjene posle međunarodnog priznanja Hrvatske primenjivao odredbe Ženevske konvencije o zaštiti žrtava nemeđunarodnih oružanih sukoba.

Protiv Glavaša je tada ostala na snazi prvostepena presuda od deset godina zatvora. I svi drugi optuženi bili su osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. Vrhovni sud je 2016. godine poništio tu prvostepenu presudu zagrebačkog Županijskog suda zbog bitnih povreda krivičnog postupka i slučaj vratio na novo suđenje.

Do odluke Ustavnog suda 2015. godine, Glavaš je više od pet godina proveo u zatvoru u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, u koju je pobegao uoči izricanja prvostepene presude u Hrvatskoj, i čije državljanstvo ima uz hrvatsko.

Svi optuženi od početka odbacuju optužbe, a Glavaš je najpre tvrdio da je žrtva političkog progona koji su naredili bivši hrvatski premijer i predsednik Hrvatske demokratske zajednice Ivo Sanader i tadašnji vrh HDZ, dok danas tvrdi da mu se sudi pod pritiskom međunarodne zajednice i poslanika srpske manjine Milorada Pupovca.

Glavaš je trenutno jedini poslanik u Saboru njegovog Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje i zajedno s poslanicima manjina, deo je vladajuće većine koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica.