Do prvog oktobra ove godine delovi skeleta svih mamuta moraće da se izmeste sa lokacije gde se nalaze kako bi se nastavila proizvodnja na Površinskom kopu „Drmno“. Ovo je prošlog četvrtka dogovoreno na sastanku u vili Rustika na lokalitetu „Viminacijum“ kome su prisustvovali predstavnici Elektroprivrede Srbije, Privrednog društva TE-KO Kostolac, Ministarstva prosvete i nauke i Arheološkog instituta.


– U rimskom ambijentu sastali smo se sa direktorom Privrednog društva TE-KO Kostolac, predstavnicima Elektroprivrede Srbije i stručnjacima iz Ministarstva prosvete i nauke Republike Srbije. Ciljevi su nam da sagledamo dalje pravce razvoja Površinskog kopa „Drmno“, žile kucavice energetike naše zemlje, kao i da sagledamo kako da spasimo i prenesemo naše mamute, a da ne ugrožavamo funkcionisanje kopa. Ideja je da pedesetak arheologa, nekoliko narednih meseci, najkasnije do oktobra, uloži sve što je potrebno kako bi se pronašao kompromis. Zaključak je da se zajedničkim snagama mogu oba cilja zadovoljiti. Mi ćemo dati sve od sebe da ispunimo zahteve koji su stavljeni ispred nas, da 1. oktobra Peti BTO sistem zasvetli i funkcioniše punom snagom, i istovremeno pokrijemo našu dragu Viku i napravimo paleontološki, paleobotanički Park u kojem bi naša deca i deca iz sveta mogla prvi put da vide nešto što drugde ne mogu videti, napomenuo je dr Miomir Korać, direktor Arheološkog projekta „Viminacijum“.

Po mišljenju dr Radivoja Mitrovića, državng sekretara u Ministartsvu prosvete i nauke jedno od važnijih pitanja je kako sjajne, svetski vredne rezultate arheoloških istraživanja komercijalizovati i tuđim sredstvima napraviti nešto više i bolje.

– Mislim da smo ponudili brojne značajne ideja kako bi smo u narednih nekoliko dana učinili sve da animiramo evropsku javnost i evropske fondove u kojima sredstava ima, ali nedostaju dobri projekti. Među takvima je recimo Dunavska strategija, a ovo je ne samo zaleđe, već priobalje Dunava, treba da iskoristimo ono, usudio bih se reći za čim Evropa vapi, a to su dobri sadržaji na žili kucavici koja se zove Dunav. Iskoristimo to da sredstvima EU ne samo stavimo ove kolosalne rezultate arheoloških istraživanja na uvid Pnašim građanima, našoj deci, već Evropi i možda svetu. Takođe nam je cilj da iduće godine iskoristimo jubilej Milanskog edikta da privučemo značajan broj ljudi, jer interesovanje za taj događaj postoji, kao i da neke od sadržaja iskoristimo u privrednom i turističkom smislu i da brzo povratimo investiciju, tako da ovo postane jedan od generatora razvoja naše zemlje. Svi evropski prioriteti sažeti su na ovom lokalitetu, držali smo se toga, i sve o čemu smo razgovarali je u skladu sa evropskim prioritetima, ne samo lokalnim ili Republičkim. Mislim da smo na dobrom putu ne samo da nađemo dobra rešenja, nego i uradimo stvari na zadovoljstvo građana Srbije, ali i Evrope, naglasio je dr Mitrović.

U okviru svojih finansijskih mogućnosti Elektroprivreda Srbije će pokušati da izdvoji određena sredstva o čemu je između ostalog govorio Dragan Jovanović, direktor Privrednog društva TE-KO Kostolac.

– Mi smo danas što se Privrednog društva TE-KO Kostolac tiče napravili opreativni dogovor. Ovo nije prvi put, mi već godinama dobro sarađujemo sa Arheološkim institutom i u okviru mogućnosti podržavamo arheološke radove, kao i u okvirima svojih zakonskih obaveza. Ono što je danas jako važno to je činjenica da će arheolozi učiniti sve da se ne dovede u pitanje ispunjenje naših godišnjih planova. Da će se proizvodnja otkrivke i uglja ostvarivati u okvirima naših bilansnih obaveza i da će, samim tim, električna energija iz Kostolca ići u planiranim količinama. Danas smo preuzeli obavezu da pored ovih potencijalnih evropskih fondova dunavske inicijative, da i Elektroprivreda Srbije u okviru svojih finansijskih planiranih mogućnosti, sa sagledavanjem tekuće i planirane likvidnosti, pokuša da iznađe mogućnosti da finansijskim sredstvima pomogne ne samo završetak arheoloških radova i ne samo preseljenje mamuta sa lokacije samog kopa, već i uređenje paleontološkog, paleobotaničkog Parka, koji po idejnom projektu koji smo danas videli zaista predstavlja nešto što će biti vredno za ovaj kraj i celu Srbiju. O ciframa danas nismo razgovarali, Arheološki institut je napravio jedno sagledavanje potrebnih finansijskih sredstava, ali ne bi bilo ozbiljno da danas utvrđujemo cifre pre nego što obavimo sve konsultacije na nivou raspoloživih mogućnosti sa svih strana. Dogovorili smo se da pokušamo u narednih desetak dana da zatvorimo finansijsku konstrukciju kako bi omogućili samom Institutu da ove radove obavi planiranom dinamikom.

– Mislim da smo još jedanput pokazali visok nivo društveno-socijalne odgovornosti. I pored toga što proizvođače električne energije i one koji vrše eksploataciju uglja stalno optužuju da su ti koji najviše narušavaju postojeću sredinu i okruženje u kojem rade, mi smo ipak i veliki graditelji i veliki borci u zaštiti životne sredine. To smo potvrdili i današnjim dogovorm, tako da ćemo nalazišta koja se nalaze ispred frontova radova u saradnji sa Arheološkim institutom i nadležnim ministarstvom uspeti da alociramo do početka 1. oktobra, kada se završava remont na Petom BTO sistemu kako bi mogli da nastavimo nesmetan rad što bi omogućilo obezbeđivanje dovoljne količine uglja za ostvarivanje elektroenergetskog bilansa koji Privredno društvo TE-KO Kostolac ima predviđen u ovoj godini. Takođe smo postigli dogovor da bi trebalo planirati dinamiku radova, s obzirom na to da je rudarstvo živo, nije statična nauka i mi svake godine apsolutno podržavamo aktivnosti na arheološkim istraživanjima, što ćemo i nadalje činiti – kazao je na konferenciji za medije koja tim povodom bila upriličena direktor Direkcije za investicije i strategiju u EPS-u, Slobodan Mitrović.

Viminacijum krije mnogo toga

U u blizini groblja mamuta pronađena je i rimska nekropola iz koje je izvađen zlatni nakit i novac. – Interesantno je da je to mešano groblje, neki pokojnici su spaljivani, a neki skeletno sahranjivani. Prvo smo mislili da su iz prvog veka, međutim, ima sve više indicija da je to čist drugi vek. To smo zaključili na osnovu lampi koje su postavljene u grob da pokojniku osvetljavaju put, ali i novca. Jedan od skeleta je imao u ustima novčić kojim pokojnik plaća put na drugi svet, a koji datira iz drugog veka. Takođe je jedan od spaljenih pokojnika imao novčić koji je veoma redak. To je novčić s likom Hadrijanovog Cezara Lucija Elija. On je nešto kratko bio na ovim prostorima i onda se vratio u Rim i tamo preminuo, te je otkriće ovog zlatnika velika stvar – rekao je Ilija Danković, arheolog doktorant na ovom projektu. Viminacijum krije još mnogo toga, neka od njegovih blaga, kao što su stari rimski grad sa ogromnom arenom, sličnoj onoj u Puli, ali i vojni logori, koji su pronađeni, ali tek treba da počnu njihova iskopavanja. Ipak, na kraju se sve svodi na finansiranje i pomoć nadležnih ministarstava i ljudi koji će sedeti u njima, za koje se nadamo da će imati sluha za arheološko i paleontološko blago koje krije Viminacijum.

Fenomen lokaliteta „Nosak“

Kosti pet do šest mamuta, prema rečima Miomira Koraća, direktora Arheološkog projekta „Viminacijum“ pronađene su na 10 metara udaljenosti od Vike, na mestu gde je nekada bilo Panonsko more koje se povlačilo, te da je moguće da je na samom lokalitetu nekada bilo malo ostrvo gde su se mamuti zatekli. On je dodao da se različite kosti nalaze na prostoru lokaliteta „Nosak“ površine između jednog i dva hektara, i da je to zaista fenomen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari