Protesti nisu dovoljni, širimo borbu 1

Hiljade ljudi tražilo je na ulici smene i odgovornost umešanih u rušenja u Hercegovačkoj. I šta se desilo?

Umesto pokretanja postupaka protiv počinilaca, imamo pokrenut postupak protiv građana, kroz medijsku kampanju, kroz brojne pretnje na koje policija ne reaguje, kroz praćenje i prisluškivanje aktivista, kao i kroz brojne prekršajne postupke koji se protiv nas vode. Sličan mehanizam pokrenut je i protiv svih koji se usude da govore o brojnim malverzacijama vlasti – ističe za Danas Radomir Lazović iz Inicijative „Ne da(vi)mo Beograd“.

Nakon svega što smo u prethodnom periodu videli, ukazuje on, nakon serije protesta i akcija, zahteva za odgovornošću počinilaca zločina koje je vlast ignorisala, jasno je da će borba protiv bezvlašća biti duga i teška i da ona mora uključiti širu društvenu podršku, kao i veliki broj građana.

Upitan zašto je onda Inicijativa stala sa protestima, te da čak i Danas dobija pitanja o tome šta se dešava sa uličnim šetnjama, Lazović naglašava da protesti jesu jedan snažan vid borbe, „od njih ne odustajemo i njih planiramo, ali oni očigledno nisu dovoljni, i zato širimo front“. On dodaje da je sada jasno da rušenje u Hercegovačkoj nije bilo nikakav incident, „već samo prirodni sled koraka bahate politike beskrupuloznosti u pribavljanju lične koristi nauštrb javnog interesa koju ova vlast sprovodi“.

Prema Lazovićevim rečima, tome je prethodilo bahato kršenje urbanističkih propisa i procedura, bahato kršenje zakona i skandalozni leks specijalis, „a njemu je sledilo sve ovo što i danas osećamo“.

– U zataškavanju je učestvovao vrh policije i tužilaštvo koje se ne oglašava mesecima, u izvrtanju činjenica ceo gradski vrh, u relativizovanju krivice najviši državni organi kroz sve ono dramljenje na seriji konferencija za štampu, u medijskom blaćenju osovine ovog režima Informer, Pink i Studio B, što je stvorilo atmosferu u kojoj se pešadija predvođena poslanicima Marijanom Rističevićem i Vladimirom Đukanovićem mogla pokazati u pretnjama i besmislenim optužbama. To je, sveukupno, jedan državni projekat, jedna bahata politika, jedna bahata ekipa ortaka i kumova – ističe Lazović.

Naš sagovornik objašnjava da Inicijativa „Ne da(vi)mo Beograd“ trenutno radi na širenju mreže zainteresovanih građana za aktivno učešće u svom radu. Kako dodaje, jako je puno nezadovoljnih ljudi koji su svesni da nema ko da se bori za njihova prava i da moraju sami da se uključe.

– Takođe, radimo na uspostavljanju saradnje sa postojećim grupama koje se bave lokalnim problemima na teritoriji Beograda. U okviru Građanskog fronta sa grupama iz Novog Sada, Kraljeva, Niša i Bora razvijamo platformu međusobne podrške i usaglašavamo stavove na nacionalnom nivou. Povezujući se sa inicijativama kao što su Barcelona en Comu gradonačelnice Barselone Ade Kolau ili Diem25 Janisa Varufakisa, kao i inicijative iz La Korunje, Mesine, Napulja, Berlina i drugih evropskih gradova nastojimo da raznolika iskustva ovih grupa, koje su u nekim slučajevima čak i dobile vlast na izborima u svojim zajednicama, prenesemo u lokalni kontekst sa ciljem formiranja platforme koja bi istinski zastupala političke interese građana, a ne političko-ekonomske elite – ukazuje Lazović.

Danasov sagovornik dodaje da Inicijativa širi borbu i na pravni aspekt, poput prve u seriji tužbi protiv dnevnog lista Informer.

– Time smo se pridružili velikom broju ljudi koji su se našli na udaru ovog lista, a koji pravdu zahtevaju na sudu. Smatramo to i svojom dužnošću i načinom da pozovemo sve one koji su ugroženi lažima i organizovanim podmetačinama glasnogovornika režima da ne ćute i da se priključe tužbama. Pored toga, aktivno promovišemo bojkot na koji je pozvao NUNS protiv ovog glasila – naglašava Lazović.

S druge strane, dodaje, nastavljamo da podršku velikog broja javnih ličnosti konkretizujemo kroz formate kao što je bio koncert povodom oslobođenja Beograda, glasilo inicijative ili zbirka „Čiji grad“.

– Sa Kontrast izdavaštvom pripremamo nastavak ove zbirke i veliki broj novih radova uglednih intelektualaca, umetnika, arhitekata i urbanista – zaključuje Radomir Lazović.

Tužbe i krivične prijave za „Beograd na vodi“

„Sa grupom advokata pripremamo tužbu za ništavnost ugovora za projekat ‘Beograd na vodi’ o kojoj smo govorili na tribini u organizaciji nedeljnika Vreme u UNS-u u petak. Ova tužba ima za cilj da ospori same osnove jednog ovako štetnog ugovora i da stvari vrati nazad u pravni sistem Srbije. Prikupljamo dokumentaciju o prekršenim zakonima pri sprovođenju projekta ‘Beograd na vodi’ i pripremamo i seriju krivičnih prijava protiv odgovornih lica u državnim institucijama koje su se o te zakone ogrešili ili koji su propustili da zaštite javni interes. Uskoro pokrećemo kampanju prikupljanja sredstava kako bi finansirali ove dugotrajne i naporne pravne procese“, ukazuje Radomir Lazović.

Protesti pokazali potencijal za promene

„Protesti hiljada ljudi na ulicama Beograda pokazali su veliki potencijal za suštinske promene u našem društvu. One se ne mogu desiti brzo i lako, ali ono što ohrabruje je da postoji jedan veliki rezervoar zdravog društvenog tkiva koji se budi i koji se organizuje i koji se prepoznaje i koji ne želi više da ćuti. Inicijativa oseća odgovornost da tome doprinese punom snagom i to je ono čemu smo mi posvećeni u potpunosti. Uostalom, siguran sam da neće dugo proći dok obrise tog zdravog društva ne vidimo ponovo na ulici“, ističe Lazović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari