Protesti protiv antiepidemijskih mera: Uvek će biti onih koji ne prihvataju objašnjenja 1Foto: EPA-EFE/ FELIPE TRUEBA

Od Berlina, preko Londona i Pariza, do Madrida, protesti protiv mera za suzbijanje korona virusa šire se Evropom poslednjih nedelja, dok istovremeno broj inficiranih iz dana u dan drastično raste.

Levičari, desničari, antivakcinaši, teoretičari zavere, građani umerenih stavova, nezadovoljni načinom na koji se njihove zemlje bore sa kovidom 19, okupljaju se na ulicama ističući da pandemijske mere krše njihova osnovna prava. Pojedini se bune protiv obaveznog nošenja maski i održavanja socijalne distance (Berlin), drugi ne pristaju na planove da određeni delovi njihovih država ponovo budu u karantinu (Madrid).

Direktor Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus pak poziva vlasti na dijalog sa demonstrantima rečima: „Slušajte šta ljudi traže, slušajte šta govore.“

– Treba da se uključimo u otvoreni dijalog, kazao je Gebrejesus početkom septembra.

Sagovornici Danasa Dimitrije Milić, politikolog i direktor NVO „Novi treći put“, i Čedomir Čupić, profesor Fakulteta političkih nauka, smatraju da otvorenost vlasti prema građanima i dijalog jesu najbolja strategija, ali kako naglašavaju, uvek će postojati oni koji neće prihvatiti nijedno objašnjenje.

Oni uzrok protesta između ostalog vide u činjenicI da sam virus okružuje mnogo nepoznanica, što onda dalje otvara prostor za rađanje sumnji.

– Bilo šta da se desilo, a da ne postoji jasno objašnjenje, javili bi se protesti. Od 2000. postoji velika skepsa prema političkim i drugim elitama, a delovi stanovništva su postali sumnjičavi prema svemu što elita čini, pa je i virus dočekan u takvoj atmosferi. Najbolji izbor jeste dijalog. Na taj način stvarate utisak otvorenosti, ali postoje grupe ljudi koje ni u šta ne možete ubediti. Takav razgovor ima više smisla sa umerenim skepticima, navodi Milić.

Čedomir Čupić pak podseća da je pandemija zahvatila čitav svet, da predugo traje, a da se još ne zna ni priroda virusa, što izaziva velike sumnje.

– Kina nije dozvolila da dođe međunarodna ekspertska grupa koja bi potvrdila da je virus potekao sa pijace u Vuhanu. Dok se god svi koji utiču na pandemiju ne budu potpuno otvorili i sve informacije stavile na raspolaganje, ljudi će biti sumnjičavi. Pri tome, ekstremisti će koristiti tu zatvorenost da nametnu svoje ideje, a to će dalje stvarati veliki osećaj nesigurnosti kod ljudi. Za normalan život je potreban red, sigurnost i stabilnost. Kad nisu sigurni, ne mogu ni da održavaju red niti da se osećaju stabilno, naglašava Čupić.

Dimitrije Milić veruje da tokom narednih meseci protesti mogu postati intenzivniji, pogotovu ako budu uvođene još restriktivnije mere, ali smatra da neće biti drastično masovniji.

– Postoji fiksni broj ljudi, jedna petina birača u Nemačkoj i jedna četvrtina u Francuskoj, koji gaji suštinsko nepoverenje prema elitama, bilo političkoj bilo stručnoj. To je broj koji je gornji limit za one koji se okupljaju na takvim protestima, gubitnicima globalizacije i teoretičarima zavere. U tom smislu teško da će biti drastično masovnijih protesta, ali možda oni budu učestaliji, ističe Milić. On dodaje da je radikalne desničare i levičare na protestima okupilo njihovo „antisistemsko opredeljenje“, odnosno ubeđenje da su „liberalne elite loše u menadžmentu, uključujući i borbu protiv virusa“, ali da razlike koje inače postoje među njima nikako ne mogu biti ukinute.

Na drugoj strani Čedomir Čupić ističe da se situacija razlikuje od zemlje do zemlje, te da u onim državama gde postoji razvijena demokratija očekivano je da ljudi protestuju kada nisu zadovoljni potezima vlasti.

– Tamo gde su razvijene slobode ljudi i individualnosti, građani teže da dobiju bolje argumente zašto se neka mera uvodi. Ako mere nisu precizno objašnjene i ako ne pokazuju rezultate, normalno je da ljudi sumnjaju i odatle dolazi njihova pobuna. U zemljama u kojima pak ne postoje utemeljene demokratske slobode vlast zloupotrebljava mere. Tako smo mi umesto vanredne situacije imali vanredno stanja, a jedan deo stanovništva je bio „u zatvoru“. Posebno je bilo opasno što je uvek iza toga stajala struka koja je pod pritiskom moćnika davala stručna mišljenja koja nisu bila tačna i pouzdana, smatra Čupić.

„Osvežiti“ Krizni štab

Upitan šta preostaje građanima koji su nezadovoljni načinom na koji jedna država kontroliše epidemiju, kada svako okupljanje nosi rizik od širenja zaraze, Čupić kaže da građani u takvim ovakvim okolnostima treba dobro da vode računa da se ne zaraze. – Ljudi hoće i zdravlje i slobodu. Kod nas su bili zatvoreni svi stariji od 65 godina. Šta će njima zdravlje ako su u zatvoru, a nisu krivci? Zato je potrebno da se uključe stručnjaci raznih profila u rad Kriznog štaba i da zajedno, vodeći računa o potrebama građana, donose odluke, zaključuje Čupić.

U Berlinu najviše demonstranata

Dosad su najmasovniji protesti protiv korona mera održani u Berlinu krajem avgusta, gde se okupilo na desetine hiljada ljudi, među kojima su najglasniji bili ultradesničari i neonacisti. U istom periodu u Parizu su manje grupe demonstranata izašle na ulice da izraze nezadovoljstvo zbog nošenja maski, dok se u Madridu pre tri dana protestovalo zbog najave da bi određeni delovi grada mogli ponovo u karantin, što je na kraju sprovedeno u delo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari