Raste broj žrtava eksplozije u Bejrutu, spasioci i dalje pretražuju ruševine 1Bejrut u ruševinama Foto: Beta/AP

Spasilački timovi i dalje pretražuju ruševine u bejrutskoj luci, skoro tri dana nakon razorne eksplozije koja je potresla glavni grad Libana, ubivši skoro 150 ljudi i povredivši hiljade.

Još najmanje tri tela su pronadjena u poslednja 24 sata pa se broj stradalih popeo na 149, saopštile su vlasti.

Eksplozija je oštetila veliki silos, kvartove pored luke i ruševine i razbijeno staklo prekrile su nekoliko gradskih blokova.

Francuski i ruski spasilački timovi sa psima pretraživali su danas luku, dan posle posete Emanuela Makrona poprištu eksplozije.

Makron je obećao pomoć i da će tražiti da libanski lideri koji su već dugo na vlasti sprovedu reforme.

Eksploziju je izazvala detonacija 2.750 tona amonijum-nitrata, hemikalije koja se koristi za eksploziv i djubrivo, uskladištene u luci otkako je konfiskovana sa jednog zaplenjenog broda 2013. godine.

Vlada je pokrenula istragu i našla se na udaru kritika jer mnogi Libanci za katastrofu krive nemar i korupciju.

Timovi za potragu i spasavanje su poslati iz nekoliko zemalja kako bi se pronašli preživeli u eksploziji.

Jedan od pronadjenih kraj silosa za žitarice je 23-godišnji Džo Akiki lučki radnik koji je vodjen kao nestao od eksplozije.

Desetine ljudi je i dalje na tom spisku, a oko 300.000 ljudi, više od 12 procenata stanovništa Bejruta, ne može da se vrati u svoje stanove zbog eksplozije koja je izbila vrata i prozore širom grada i u mnogim zgradama se sada ne može živeti.

Šteta se procenjuje na 10 do 15 milijardi dolara. Oštećene bolnice koje su već bile pune zbog pandemije korona virusa još uvek grčevito nastoje da zbrinu povređene u eksploziji.

Istraga je u medjuvremenu fokusirana na lučke i carinske zvaničnike od kojih je 16 pritvoreno.

Mnogi Libanci međutim misle da ono što se dogodilo ukazuje na mnogo veću trulež koja prožima politički sistem i dopire do rukovodstva zemlje.

Decenijama u Libanu dominira ista politička elita, uključujući mnoge vojne zapovednike i komandire milicija iz građanskog rata vodjenog od 1975. do 1990. godine.

Vladajuće frakcije koriste javne institucije da nagomilaju bogatsvo i distribuiraju zaštitu pristalicama.

Trideset godina posle završetka gradjanskog rata još uvek često nestaje struja, smeće se ne odnosi, a voda iz vodovoda uglavnom nije za piće.

I pre eksplozije zemlju je potresala ozbiljna ekonomska kriza za koju se takodje krive političari.

Nezaposlenost je rasla i pad vrednosti lokalne valute je mnoge ljude lišio uštedjevina. Sve to će još više otežati obnovu posle eksplozije.

Kapetan zapanjen saznanjem da je tovar s broda eksplodirao

Penzionisani ruski pomorac Boris Prokošev bio je zapanjen kada je preko imejla saznao da je tovar sa broda kojim je nekada upravljao eksplodirao i razorio bejrutsku luku, ubivši prema najnovijim informacijama 149 ljudi.

Prokoševu koji sada živi u jednom selu 1.300 kilometara južno od Moskve stigla je poruka u kojoj se pominje ime broda MV Rosus čiji je kapetan bio na putovanju za koje nikada nije plaćen. Najpre je pomislio da mu možda šalju platu.

Tovar sa broda, 2.750 tona visoko eksplozivnog amonijum-nitrata, eksplodirao je u utorak, povredivši više od 5.000 ljudi i pričinivši veliku štetu.

Brod je isplovio iz gruzijske luke Batumi na Crnom moru za luku Beira na Mozambiku, ali je neplanirano uplovio u Bejrut jer se vlasnik ruski biznismen Igor Grehuškin suočio sa dugovima i nadao se da će nešto zaraditi u Libanu.

Grehuškin je kupio teretni brod 2012. godine od jednog kiparskog biznismena.

Njega je u četvrtak isptivala kiparska policija, gde trenutno živi.

Prokošev (73) izjavio je za Asošiejted pres da se pridružio brodu u Turskoj 2013. godine pošto je prethodna posuda odustala od putovanja jer joj nije plaćeno.

On je rekao da je Grehuškin dobio milion dolara da preveze tovar iz Gruzije do Mozambika.

Bilo je planirano da se hemikalije isporuče fabrici eksploziva u Mozambiku čiji je vlasnik portugalska kompanija ekploziva Moura Silva i Filjoš (Moura Silva e Filhos).

Uvoz amonijum-nitrata je uobičajen u Mozambiku i koristi se za djubrivo i za rudarski eksploziv.

Brod je uplovio u Bejrut iako to nije bilo prvobitno planirano u pokušaju da se zaradi novac preuzimanjem teške mašinerije ali se dodatni kargo pokazao kao suviše težak i posada je odbila da ga utovari.

Potom nisu plaćene lučke takse, pa je brod zaplenjen i nikada više nije isplovio.

Prokošev je sa tri druga člana posade bio primoran da ostane na brodu zbog ograničenja o imigraciji i proveo je tamo 11 meseci sa malo hrane i drugih zaliha.

Vlasnik ih je ostavio bez zarade, a nije platio ni dug luci.

Bejrutska luka je posadu iz sažaljenja snabdevala hranom dok kapetan nije prodao deo goriva i za taj novac iznajmio advokate koji su izdejstvovali da posada bude oslobodjena iz humanitarnih razloga 2014. godine.

U zahtevu upućenom sudu je naglašena neposredna opasnost s kojom je posuda bila suočena „imajući u vidu opasnu prirodu tereta“ napisali su advokati u članku objavljenom na jednom pomorskom vebsajtu koji daje informacije o brodovima.

Tovar je prenet u lučko skladište pošto se posada iskrcala i otputovala za Ukrajinu 2014. godine, rekao je Prokošev.

Amonijum-nitrat je ostao u luci, dok u utorak požar, kako se veruje, nije izazvao detonaciju.

Kapetan je za AP rekao da je brod potonuo nekoliko godina posle odlaska posade i da je imao rupu na trupu pa je voda dok je on bio tamo redovno ispumpavana.

Medjutim, Harambos Manoli, kiparski biznismen koji je posedovao brod pre nego što ga je Grehuškin kupio tvrdi da je ostao ukotvljen u Bejrutu, a da je uništen u eksploziji u utorak i da je video olupinu na fotografijama razorene luke.

Eksplozija je pojačala gnev protiv vlasti u Libanu jer su dozvolile da opasna supstanca godinama ostane u luci. Prokošev je izrazio simpatije sa Libancima rekavši da je Vlada Libana dovela do te situacije.

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari