Reforma istorije od dece pravi laku metu 1Foto: BETA/ DRAGAN GOJIĆ

Grupa profesora istorije pokrenula je peticiju da se po hitnom postupku ukine reformisani program nastave istorije u gimnazijama i srednjim stručnim školama, a kako najavljuju za Danas, uskoro će taj zahtev uputiti nadležnim organima.

Ovo je treća školska godina kako se sprovodi reforma u srednjim školama, koja je više puta bila na meti kritika, a primedbe na račun „reformisane“ nastave istorije sada iznose i profesori ovog predmeta, ukazujući na opasnost da istorijsku svest mlade generacije, umesto škole, formira ulica, štampa, politika, interesne grupe ili međunarodni faktori.

„Dete koje ne poznaje opštu i nacionalnu istoriju postaje laka meta za sve zloupotrebe koje savremeno društvo nosi. Kako zaštiti decu od narastajućeg antisemitizma i neonacizma ukoliko ne znaju ni šta ti pojmovi znače“, pitaju se autori peticije.

Oni smatraju da se šteta koja je napravljena može već sada lako izmeriti i statistički, a to ilustruju podatkom da sa teritorije Beograda nijedan učenik iz prvog, drugog i trećeg razreda gimnazije nije uspeo da se plasira na ovogodišnje Republičko takmičenje iz istorije.

Plasiralo se, kažu, samo šest učenika iz četvrtog razreda gimnazije koji su poslednja generacija koja uči po nereformisanom programu Isto je i sa srednjim stručnim školama gde se iz prvog razreda nije plasirao niko, a iz drugog sedam đaka.

Stanje nije bolje ni u ostalim krajevima Srbije.

Potpisnici peticije ističu da je reformom nastave istorije umesto hronološkog principa uveden tematski, po kome, kako kažu, ne uče ni studenti istorije.

Šta to praktično znači pojašnjavaju na primeru sadržaja jednog od novih udžbenika istorije za treći razred gimnazije:

„Naši učenici prvo nauče ratovanje Srbije i Crne Gore u Balkanskim ili Prvom svetskom ratu, a tek nakon toga, praktično u drugom polugodištu, uče oslobađanje od osmanske vlasti, nastanak i izgradnju srpske države. To je potpuno besmisleno! Da ne govorimo da se isti paradoks proteže na sve epohe opšte i nacionalne istorije. Tako se Napoleonovi ratovi uče pre Francuske revolucije, a ideje prosvetiteljstva, koje su temelj pomenutih događaja, na kraju reformisanog sadržaja u poslednjoj nastavnoj temi. Paradoksalno, ali Drugi svetski rat se uči pre nacizma i fašizma“, obrazlažu autori peticije.

Kažu da je u prvom razredu situacija još gora jer se uopšte nije obaziralo na starosne i kognitivne faktore samih učenika.

„Tema Države prethodi temi razvoja Društva. Očekuje se da deca od 14, 15 godina u okviru dve-tri lekcije nauče, shvate i razumeju sve faze od nastanka države, preko država Starog Istoka, grčkih polisa, sve faze i reforme nastanka atinske demokratije, zatim Stari Rim, od kraljevine, preko republike do carstva. To ne mogu da savladaju ni učenici koji imaju sve petice, a kamoli prosečni đaci. Kasnije im se učenje pretvori u taksativno memorisanje ratova i istorijskih događaja bez ikakvog smisla. Po starom planu i programu učenici su se redom, vođeni hronološkim principom, istovremeno učili i razvoj društva, i države, političku istoriju i ratove, religiju i kulturu, i ništa im nije bilo strano, teško niti nerazumljivo“, navode profesori istorije.

Kreatorima reforme zameraju i što nisu vodili računa o korelaciji sa drugim predmetima, kao ni o opterećenju učenika.

„Vršnjaci naše srednjoškolske dece u svetu uče po tri do maksimalno 10 predmeta, a naša deca 17 do 18. Sadržaj svakog ponaosob je preobiman za tako veliki broj predmeta. Recimo, u Velikoj Britaniji učenik godinu dana pre mature uči četiri, a maturant samo tri predmeta, i to izborna. Istoriju imaju 10 časova nedeljno, a obrađuju samo Veliku Britaniju i Nemačku u kratkom periodu između dva svetska rata. Od naših đaka i nastavnika se očekuje da na jednom času obrade pet država u periodu novog veka (oko 400 godina), da ne govorimo o ostalim problemima jer bi za to bio potreban naučni elaborat“, naveli su autori peticije.

Oni se slažu da je reforma školstva neophodna, ali smatraju da će ovakva kakva je, naneti nenadoknadivu štetu budućnosti naše zemlje.

„Naši reformatori su doveli do toga da se istorija kao nastavni predmet ukida u srednjim stručnim školama. Umesto da se fond časova nastave istorije povećava, on se smanjuje ili u potpunosti ukida. Istovremeno, uvode se na mala vrata neki novi predmeti (Religija i civilizacija, Osnovi geopolitike i drugo) istrgnuti iz gradiva istorije, koje ne predaju istoričari“, ističu profesori.

Podnosioci peticije su akademik Ljubodrag Dimić, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Ljiljana Raković, profesorka istorije u Zemunskoj gimnaziji, Stela Gašparović, profesorka u Filološkoj gimnaziji, Aleksandra Milosavljević iz Vojne gimnazije, Vitomir Stanković, iz Hemijsko-prehrambene tehnološke škole, Olga Šimšić, iz Tehničke škola „Novi Beograd“ Biljana Stanković, iz Osme beogradske gimnazije i Vidak Pejović, profesor istorije u Savremenoj gimnaziji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari