Za deset godina kopovi kamena na Fruškoj gori Kišnjeva glava i Srebro bili bi rekultivisani i na ovom drugom, poznatijem kao Ledinačko jezero, bio bi izgrađen sportsko-rekreativni centar, predviđeno je projektima rekultivacije ovih kopova koje je za potrebe austrijske firme „Alas internacional“, vlasnika bivše firme Rudnici nemetala Rakovac, uradio tim stručnjaka Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.

Za deset godina kopovi kamena na Fruškoj gori Kišnjeva glava i Srebro bili bi rekultivisani i na ovom drugom, poznatijem kao Ledinačko jezero, bio bi izgrađen sportsko-rekreativni centar, predviđeno je projektima rekultivacije ovih kopova koje je za potrebe austrijske firme „Alas internacional“, vlasnika bivše firme Rudnici nemetala Rakovac, uradio tim stručnjaka Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
Austrijska kompanija, koja je od 2002. godine investirala u Srbiju 70 miliona evra, upravljala je istoimenim rudnicima trahita u Fruškoj gor koji su zatvoreni posle sedam decenija eksploatacije. U tom periodu izvađeno je 23 miliona kubika kamena koji je uglavnom ugrađen u puteve i pruge širom Srbije. Kompanija je pripremila 4,2 miliona evra u rekultivaciju ova dva kopa, saopštio je juče direktor „Alas internacional“ Roman Kratohvil.
Projektima rekultivacije, prema rečima prof. dr Slobodana Vujića, predviđeno je da se u cilju obezbeđivanja kopova izvadi još 2,5 miliona kubika kamena na Kišnjevoj glavi, a 5,5 miliona na kopu Srebro. On naglašava da je reč o prvim projektima rekultivacije brojnih kopova na prostoru Nacionalnog parka Fruška gora.
– Ledinci bi time dobili lep sportsko-rekreativni kompleks za više hiljada ljudi – rekao je dr Vujić, ističući da je ovim projektom isključivo predviđeno da se sačuva jezero koje je nastalo 1999. godine, kada su obustavljeni radovi na vađenju kamena, i odmah postalo popularno kupalište za više hiljada ljudi iz ovog i obližnjih sela, kao i Novosađana.
Prema rečima dr Vujića predviđeno je da se izvade pomenute količine kamena kako bi se obale jezera učinile bezbednijim za kupače, pogotovo posle prošlogodišnjeg odrona kada je povređeno desetak ljudi i srećom izbegnuta veća nesreća. Posle toga zabranjeno je kupanje na jezeru i počela je borba meštana Ledinaca i ekologa da se jezero sačuva i omogući pristup njegovim obalama.
Stručnjaci smatraju da je moguće skratiti radove na rekultivaciji, ali to bi iziskivalo dovođenje znatno više teške mehanizacije i intenzivniji transport kamena teškim kamionima, za šta su predviđeni alternativni pravci pored Ledinaca. Projekte treba da odobri Ministarstvo za ekologiju, a za sada su ovi planovi naišli na odbijanje u MZ Ledinci, kao i ekoloških udruženja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari