Problemi transrodnih osoba nevidljivi 1Foto: Medija centar

Prema gotovo svim stranim i domaćim izveštajima o stanju ljudskih prava u Srbiji, trans osobe su jedna od najugroženijih grupa.

Transrodnost se u zdravstvenom sistemu još uvek kvalifikuje kao mentalni poremećaj, u pravnom sistemu ove osobe nisu ni prepoznate, a u javnom životu su prečesto izložene verbalnom i fizičkom nasilju koje po pravilu ostaje nekažnjeno.

Prema nedavnom saopštenju Svetskog profesionalnog udruženja za zdravlje transrodnih osoba (WPATH), zarad optimalnog fizičkog i mentalnog zdravlja osobama treba omogućiti da slobodno izražavaju svoj rodni identitet, bez obzira na heteronormativna očekivanja. Ova organizacija naglašava pravo svih osoba na lična dokumenta koja su u skladu sa njihovim rodnim identitetom, budući da su takva dokumenta ključna za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava: pravo na stanovanje, obrazovanje, zaposlenje, zdravstvenu zaštitu…

Upravo u ovom domenu trans osobe nailaze na brojne prepreke i diskriminaciju, koje prate i ponižavajuća iskustva. Poznata je situacija u jednoj opštini gde je trans ženi prilikom promene dokumenata naloženo da je pregledaju sudski lekari kako bi utvrdili da li je zaista žena, iako je već imala neophodnu medicinsku dokumentaciju. Tokom pregleda ovoj osobi su merene grudi i genitalije. Jedna osoba je promenila sva dokumenta, ali nisu želeli da joj izdaju radnu knjižicu, zbog čega je ostala bez sredstava za rad. Ovakvi primeri su brojni i bezmalo ukazuju na potrebu za zakonskim regulisanjem prava trans osoba na izražavanje rodnog identiteta. Jedan model takvog zakona

izradio je pravni tim Gayten-LGBT, prema kome bi zakonom o rodnom identitetu bila omogućena brza i jednostavna procedura promene ličnih dokumenata.

– Takav zakon predviđa promenu dokumenata nezavisno od daljih medicinskih zahvata (hormonskog tretmana, hirurškog prilagođavanja polnih organa i dr.) u roku od 30 dana od podnošenja zahteva – objašnjava za Danas Jovanka Todorović iz organizacije Gayten-LGBT. Pored toga, dodaje ona, model zakona unosi novinu, a to je „zabrana obavezne sterilizacije trans osoba“ koje žele da operativno usklade telo sa rodnim identitetom.

– Da bi se izdali dokumenti sa ispravnom rodnom oznakom, sadašnji zakon zahteva od trans ljudi da izvrše sterilizaciju, što je ekstremno kršenje ljudskih prava – naglašava Todorović.

Drugo rešenje, kaže ona, bile bi izmene niza dokumenata, poput zakona o JMBG, zakona o ličnoj karti, o nasleđivanju, porodičnog zakona i sl., „što bi iziskivalo mnogo više vremena i troškova“. Ipak, kako ističe, među donosiocima odluka još uvek ne postoji razumevanje za ovu problematiku.

– U razgovoru sa predstavnicima parlamentarnih stranaka uviđamo da je najsporniji deo zakona koji podrazumeva odsustvo medicinskog uslovljavanja, na čemu Gayten insistira, jer ne želimo da uslovljavamo trans osobe da izvrše hiruršku intervenciju na reproduktivnim organima kako bi stekli pravo da promene dokumenta – kaže naša sagovornica, dodajući da zapravo većina trans osoba, oko 80 posto, i ne želi da hormonski ili hirurški prilagodi svoje telo.

Todorović skreće pažnju na veće poteškoće za ljude iz unutrašnjosti. Kako se tim za rodni identitet nalazi u Beogradu, njima je potrebno i više papirologije, koja zahteva i javno saopštavanje seksualne orijentacije, pa je veća verovatnoća da će se na tom putu susresti sa „lekarima koji imaju višak predrasuda a manjak znanja“.

Još jedan od brojnih problema predstavljaju finansijski troškovi. Iako RFZO pokriva 65 odsto cene hirurških intervencija, preostali iznos je i dalje previsok. Nadalje, navodi Todorović, za celu Srbiju postoji samo jedna endokrinološkinja koja radi sa trans ljudima, do koje je praktično nemoguće doći zbog predugih čekanja.

Kad je reč o dijagnozi za trans osobe, u američkoj psihijatrijskoj klasifikaciji ne postoji dijagnoza za transrodnost, već za „rodnu disforiju“, dok u međunarodnoj klasifikaciji bolesti postoji dijagnoza poremećaji rodnog identiteta. Ipak, očekuje se da će na skupštini Svetske zdravstvene organizacije u maju 2018. biti prihvaćen predlog radne grupe kojom će transrodnost prestati da se klasifikuje kao mentalni poremećaj.

– Ovaj predlog je rezultat višegodišnjih istraživanja koja su pokazala da ne postoje naučni dokazi u prilog tome da je transrodnost, sama po sebi, mentalni poremećaj.

Pored svih peripetija u praksi i zakonodavstvu, trans osobama je veoma često ugrožena bezbednost. Iako je krajem 2012. godine usvojen član Krivičnog zakonika kojim se posebno kažnjavaju zločini iz mržnje na osnovu rase, veroispovesti, etničke pripadnosti, kao i pola, rodnog identiteta i seksualne orijentacije, do sada nije usvojena nijedna pravosnažna presuda sa ovom kvalifikacijom. Ove godine se desilo nekoliko napada na transrodne osobe za koje su podnete krivične prijave. Jednoj od žrtava ove serije napada policajac je rekao „Šta ti treba da se tako oblačiš“. Prema izveštaju Beogradskog centra za ljudska prava, prošle godine su trojica napadača napala trans osobu u Vlasotincu, vređala je i nanela joj teške telesne povrede, dok se policija, koja je naišla dok su je tukli, smejala.

U spektru rodnih identiteta

Transrodnost se odnosi na transrodne, transeksualne osobe, travestite, krosdresere, ponekad na interseksualne, ali među njima ipak ne postoje jasne razlike. Organizacije koje štite prava LGBT populacije naglašavaju da je svaka trans osoba jedinstvena po svom rodnom identitetu. Ono što im je zajedničko jeste da se ne uklapaju u binarni koncept roda, odnosno jednostavnu podelu na muški i ženski rod zasnovanu na biološkom polu. Prema tome, trans osobe ne mogu da odgovore na zadate rodne uloge. Ukoliko se osećaju zarobljene u telu definisanom biološkim polom, mogu da se odluče na hormonske terapije i hirurško prilagođavanje pola, ili svoj rodni identitet izražavaju na druge načine. „Američko psihološko udruženje u smernicama iz 2015. ističe da rod treba da posmatramo kao spektar, pri čemu su različite pozicije na tom spektru, odnosno različiti rodni identiteti, podjednako validni, odnosno ne smeju biti patologizovani“, kaže Jovanka Todorović.

Tekst je nastao u okviru projekta koji je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari