Šabić: Način funkcionisanja sajta Moja srednja škola nedopustiv propust nadležnih 1Rodoljub Šabić Foto: Medija centar

Advokat i bivši poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić ocenio je danas da je način funkcionisanja sajta Moja srednja škola (mojasrednjaskola.gov.rs) još jedan nedopustiv, neodgovoran propust nadležnih.

„Bukvalno je tragikomično da sajt koji je Vlada predstavila kao primer moderne elektronske komunikacije i kao vrhunski zaštićen individualnim šiframa lako omogućava neovlašćeno preuzimanje podataka svih učenika u sistemu“, kazao je Šabić za agenciju Beta.

Šabić je podsetio da bilo sličnih slučajeva kompromitacije baza naročito osetljivih podataka o ličnosti kakvi su bili Izabrani doktor i Informacioni sistem kovid-19 i upozorio je da je ovo još jedna u dugom nizu potvrda neodgovornog i nekompetentnog odnosa vlasti prema pravu građana na zaštitu podataka o ličnosti.

„Praktične aktivnosti vlasti u oblasti zaštite podataka o ličnosti se svode na potpuno nekritičko forsiranje ubrzane ali najčešće nekvalitetne, nespretne, improvizatorske digitalizacije rada uprave i na veliku ali ničim opravdanu centralizaciju podataka što oboje neminovno povećava rizike inače široko prisutnih neovlašćenog pristupa sistemima i zloupotrebe podataka od strane službenika ili sajber-kriminalaca“, naglasio je Šabić.

Rekao je da se normativne aktivnosti svode na nekritičko prepisivanje stranih dokumenata, bez ikakvog prilagođavanja realnom kontekstu.

„Takva normativna aktivnost je često puko prevođenje i to loše prevođenje relevantnih dokumenata Evropske unije. Tipičan primer je važeći Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, nejasan, fluidan i u velikoj meri praktično neprimenjljiv“, istakao je on.

Naveo je da o pravom odnosu vlasti prema problemu zaštite podataka o ličnosti govori činjenica da Srbija više od decenije ima Strategiju zaštite podataka o ličnosti koja je „mrtvo slovo na papiru“ jer Vlada, „namerno ili ne, nikad nije donela Akcioni plan za njeno sprovođenje“.

„Za praktično sve pomenute i druge skandalozne slučajeve kompromitacije baza podataka o ličnosti indikativno je da su po pravilu subjekti iz civilnog sektora bili ti koji su prvi ukazivali na njih ili iznačajno doprineli saniranju posledica“, dodao je on.

Naglasio je da je s tim u vezi neshvatljivo da Vlada tu činjenicu uporno ignotriše.

„Ignorisala je i nedavno kad je ‘u tišini’ formirala Radnu grupu za izradu još jedne, nove Strategije zaštite podataka o ličnosti. Dvostruko je loše da čak i u izuzetno brojnoj radnoj grupi (50) nije bilo mesta ni za jednog predstavnika subjekata civilnog sektora“, ocenio je on.

Ocenio je da je Vlada Srbije još jednom pokazala potpuno nerazumevanje uloge i značaja civilnog sektora, čak i animozitet prema njemu.

„I drugo, jer se proces pripreme Strategije u jednoj važnoj a totalno zapuštenoj oblasti lišava doprinosa koji mogu da mu pruže kadrovski resursi civilnog sektora“, dodao je on.

Naglasio je da je „notorna stvar“ da su neke nevladine organizacije specijalizovane za oblast zaštite podataka o ličnosti u više navrata dajući bitan doprinos razrešavanju nekih od najvećih incidenata i problema pokazale da raspolažu teorijskim i praktičnim znanjima na nivou koji je superioran u odnosu na onaj prisutan u organima vlasti.

„Neodgovorno je propuštati mogućnost da se ta znanja iskoriste“, istakao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari