Prilično je potresno shvatiti da Arapska liga već više od 60 godina raspravlja o palestinskom problemu. Prvi put to se dogodilo 1946, samo godinu dana nakon osnivanja lige, kada je teritorija bila pod mandatom Britanaca i trebalo je da bude podeljena između Jevreja i Arapa. Od tada Arapska liga nije bila u stanju da donese adekvatno rešenje problema.

Prilično je potresno shvatiti da Arapska liga već više od 60 godina raspravlja o palestinskom problemu. Prvi put to se dogodilo 1946, samo godinu dana nakon osnivanja lige, kada je teritorija bila pod mandatom Britanaca i trebalo je da bude podeljena između Jevreja i Arapa. Od tada Arapska liga nije bila u stanju da donese adekvatno rešenje problema.
Devetnaesti dvodnevni samit Arapske lige koji je počeo juče u Rijadu nosi mnogo uzbuđenja jer bi konačno mogao da donese neke promene. Saudijska Arabija iznosi mirovni plan koji će podržati svaku arapsku zemlju pojedinačno, a Liga ima 22 zemlje članice uključujući i Palestince i postavlja njihove rokove za okončanje 58- godišnjeg sukoba sa jevrejskom državom.

Havijer Solana podržava mirovni proces

Rijad – Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana doputovao je juče u Rijad, gde će podržati lidere Arapske lige i njihov plan o oživljavanju mirovnog procesa na Bliskom istoku. Solana, koji je došao na godišnji dvodnevni samit Arapske lige, izjavio je pre dolaska u Rijad da je sastanak „veoma važan za EU“, izrazivši nadu da će se vrlo brzo ponovno pokrenuti mirovni proces na Bliskom istoku. „Pretpostavljamo da će naredni sastanak ‘kvarteta’ (EU, UN, Rusije i SAD) biti uskoro održan u regionu i da će nam se pridružiti arapski predstavnici“, rekao je Solana po dolasku u Rijad. Šefovi diplomatija zemalja Arapske lige složili su se da se ponovno pokrene mirovni proces na Bliskom istoku. Njihov plan predviđa potpunu normalizaciju odnosa sa Izraelom, a da se izraelske snage zauzvrat povuku sa palestinskih teritorija okupiranih 1967. Plan predviđa i stvaranje palestinske države i povratak palestinskih izbeglica.

Ovaj „samit solidarnosti“ koji su najavili posteri i zastave u Rijadu događa se u „zemlji mira i solidarnosti“. Nije puno potrošeno kako bi se upriličio ovaj događaj. Gotovo sve zemlje su se odazvale pozivu, sem Libije koja je otkazala svoje učešće na samitu.
Sasvim sigurno postoje neke pozitivne naznake. Ehud Olmert, izraelski premijer dao je jednu opreznu inicijativu. Ban Ki Mun, generalni sekretar UN razgovarao je u Jerusalimu o sazivanju regionalnog samita koji bi okupio sve protagoniste zajedno prvi put za 15 godina. Kondoliza Rajs, američki državni sekretar čak je izmolila izraelske i palestinske lidere da održavaju sastanke, iako Olmert odbija da se formalno dogovara sa palestinskom vladom nacionalnog jedinstva.
Planovi za uspostavljanje mira između Izraela i Arapa nisu nikakva novina, iako su samo primenjeni bilateralni sporazumi, potpisani između Izraela i Egipta 1979. i između Izraela i Jordana 1994. Sporazumi iz Osla između Izraela i Palestinske oslobodilačke armije (PLO) 1993. na snazi su samo na papiru, ali su mrtvi u realnosti. Značaj saudijskog plana jeste u tome što je sveobuhvatan, i ukoliko bude primenjen označiće kraj nečega što mnogi smatraju najgorim sukobom na svetu.
Velika prednost ponude u Rijadu jeste u tome da će arapski svet dati diplomatsko priznanje Izraelu u zamenu za palestinsku državu unutar granica iz 1967. sa glavnim gradom Jerusalimom i sa „tačnim rešenjem“ za problem palestinskih izbeglica. Izrael bi Palestincima predao Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jerusalim i Golansku visoravan Siriji.
Plan je formalno obelodanjen na samitu Arapske lige u Bejrutu u martu 2002. iako se o njemu saznalo ranije iz intervjua tadašnjeg saudijskog prestolonaslednika Abdulaha, sada kralja Abdulaha Njujork tajmsu.
Okolnosti su bile izuzetno neobične. U nemirnom periodu nakon terorističkih napada od 11. septembra 2001. američko javno mnjenje se okrenulo protiv svog najpouzdanijeg arapskog saveznika i naftnog snabdevača jer su 15 od 19 terorista Al Kaide Saudijci. „Želim da pronađem način da pojasnim Izraelcima da ih Arapi ne odbacuju niti preziru“, izjavio je tada Abdulah.
Trenutak kada je obelodanjena inicijativa na samitu u Bejrutu bio je nesrećan. Podudario se sa jednim od najgorih perioda palestinske intifade, kada je bombaš samoubica iz redova Hamasa ubio 30 Izraelaca. To je pokrenulo talase izraelskih osvetničkih mera na Zapadnoj obali.
Sada su stvari drugačije. Amerikanci i Britanci pokušavaju da nađu izlaz iz iračkih nereda. Iran je najveći pobednik rata i njegov uticaj raste širom Bliskog istoka, preko saveznika u Iraku, Hezbolaha u Libanu i Hamasa na palestinskim teritorijama, podstičući zabrinutosti od sektaških podela između šiita i sunita. Teheranske nuklearne ambicije uznemirile su konzervativne prijatelje Vašingtona u Zalivu, kao i Jordan i Egipat.
Izraelci ne trpe naglašavanja prava povratka palestinskih izbeglica, čak iako je neuralgično pitanje više simbolično nego realno. Oni nisu zadovoljni zahtevom „uzmi ili ostavi“ za bezuslovnim povratkom granica iz 1967.
Kao i mnogi međunarodni samiti, nekoliko iznenađenja su očekivana. Saudijci su jasno stavili do znanja da neće biti revizije originalnog plana. Zatim, svaka nijansa i signal biće praćeni. Arapski svet izgleda kao da preduzima značajan istorijski korak u pravcu rešenje ljutog sukoba sa Izraelom. Samo koliko će on biti značajan ostaje da se vidi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari