U podunavskom gradu Kladovo prvi dani maja biće u znaku prigodnih programa posvećenih „Kladovo transportu“, kao podsećanje na tragičnu priču pre 75 godina koja treba da služi kao sećanje, poštovanje, ali i opomena.

Očekuje se da od 1. do 5. maja u Kladovu bude preko 400 Jevreja iz Srbije i regiona, učesnika porodičnog seminara i radionica koje će kroz različite kulturne programe biti posvećene „Kladovo transportu“.

Prethodila im je veoma posećena tribina i izložba foto-dokumentacije koju je u Kladovu povodom 75 godina od tragičnog zbega Jevreja učesnika „Kladovo transporta“ organizovala Turistička organizacija Kladovo. Na tribini je Ranko Jakovljević govorio o Svetskom ratu u Kladovu u periodu 1939-1941, a Davor Salom o putu nade familije Rot.

– Ovo je bila još jedna prilika da Kladovljani saznaju koji detalj više o tragičnom putovanju oko 1.200 Jevreja iz Nemačke, Austrije i Čehoslovačke koji su organizovano krenuli na veliko putovanje do Palestine kako bi se izvukli od nacističkog pakla u Nemačkoj. Oni su u Kladovu boravili od kraja 1939. sve do septembra 1940. godine, gde su srdačno primljeni od meštana tada malog ribarskog gradića – kaže za Danas direktorka TO Kladovo Nevenka Boldorac.

Dan po održavanju tribine u Kladovu u izraelskom gradu Kfar Sabe održana je komemoracija povodom Jom Hašoa. Komemoracija je održana u Osnovnoj školi „Ben Gurion“ u Kfar Sabi nedaleko od parka koji nosi ime „Kladovo – Šabac“. Ovaj skup imao je preko 250 učesnika, a komemoraciji su pored preživelih, potomaka, rodbine i prijatelja učesnika „Kladovo transporta“, prisustvovali i ambasadori Srbije i Austrije akreditovani u Izraelu.

Zaustavljeni brodovi

Prema istorijskim podacima pod imenom „Kladovo transport“ misli se na grupu od 800 austrijskih, 200 berlinskih i danskih, kao i 100 čehoslovačkih Jevreja koji su u novembru 1939. godine napustili Beč, pošto su se našli na udaru antisemitskog zakonodavstva iz oktobra 1935. godine (Nirnberški zakoni) i Centralnog biroa Rajha za jevrejsku emigraciju, da bi lađama niz Dunav i preko Crnog mora ilegalno, tj. bez sertifikata britanske mandatske vlade stigli u Palestinu. Putnici su bili smešteni na tri broda „Car Dušan“, Car Nikola II“, i „Kraljica Marija“, koji su pod izgovorom da se ne može dalje zbog loših uslova, vratili iz Prahova u zimovnik za brodove u Kladovo, jer se na Dunavu već hvatao led. Od kraja 1939. do septembra 1940. u Kladovu su živeli u nadi da će nastaviti put u Palestinu, ali su ih 19. septembra 1940. šlepovima vratili natrag do Šapca na reci Savi. Vreme je prolazilo, Nemci se približavali i posle 6. aprila 1941. kada su Nemci okupirali Srbiju, zaveli su iste one mere od kojih su svi ti Jevreji dve godine ranije pobegli. Od oko 1.200 učesnika „Kladovo transporta“ preživelo je nešto više od 200. Zasavica, Sajmište i Jajinci mesto su stradanja učesnika „Kladovo transporta“. U znak sećanja na stradale Jevreje, nakon 62 godine 16. oktobra 2002. godine Kladovu je darovan spomenik jevrejskim žrtvama, koji potvrđuje da je Kladovo bilo jedina mirna luka na putu za Obećanu zemlju. Spomenik je umetničko delo arh. Mimi Bihaly – Vučković iz Zemuna.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari