Seksualno nasilje nad decom prijavi samo 7 odsto onih koji znaju 1Foto: Feeimages/Phuong Tran

Samo sedam odsto onih koji su čuli da je dete obelodanilo seksualno zlostavljanje, to i prijavilo, pokazala je najnovija studija. O „dodirima koji nisu dobri“ deci treba pričati čim se proceni da to mogu da shvate, kažu stručnjaci.

Ukoliko se dete poveri, najvažnije je da roditelj ne počne da paniči i da obeća detetu direktno pružanje zaštite, savetuju stručnjaci.

Psihološkinja Maja Radojević, članica tima koji radi na dijagnostici seksualnog zlostavljanja u Službi za dečiju i adolescentnu ginekologiju Instituta za majku i dete, kaže ya N1 da u seksualno nasilje nad decom spadaju kontaktne i nekontaktne aktivnosti. Postoje, dodaje ona, kontaktne aktivnosti penetrativnog i nepenetrativnog tipa – dodirivanje dečjih polnih organa ili teranje deteta da pipa tuđe polne organe.

Polemika u javnosti javila se u vezi sa tim kad s decom treba da se razgovara o ovoj temi. Prvo mesto je porodica, kaže psihološkinja, ali jednako je važno razgovarati i u obrazovno-vaspitnoj ustanovi.

„U kom uzrastu? Onda kada roditelj može da proceni da dete može da razume“, navodi ona, dodajući da je to period iznad dve godine, kad dete ima razvijen određen fond reči.

Detetu, kaže, treba da bude objašnjeno šta je prihvatljiv, „dobar“ ili šta „nije dobar“ dodir, kao i to da neki ljudi ne treba da ih dodiruju po delovima tela koje prekriva donji veš, ali i onim delovima tela gde je dodir detetu neprijatan.

Deca između pete i osme godine najčešće žrtve

Kaže da su deca između pete i 8. godine najčešće žrtve seksualnog zlostavljanja. Iznela je i savete roditeljima kojima se dete poveri.

„Najvažnije je, ako roditelj posumnja, prva i osnovna stvar je da ne paniči… Ako čuje od deteta, onda je povećan stepen sumnje, ali takođe ne paničiti. Ključno je reći: Verujem ti u to što pričaš, iako sam tužna što to čujem… Ali, ne zaprepašćenje, šok i panika, dete to ne sme da vidi“, kaže Radojević.

Osim pokazivanja detetu da mu se veruje, kaže, treba mu postaviti pitanje kako se oseća.

„Izbegavati pitanje zašto – zašto mi nisi rekao ranije, zašto si išao tamo… Nikakva vrsta optuživanja, jer ta deca i sama sebe optužuju“, naglašava.

Važna je podrška, da se zagrli dete, poljubi i ono što je ključno – da mu se direktno obeća pružanje zaštite, jer roditelj jeste tu da zaštiti svoje dete, ističe psihološkinja.

Direktorka Incest trauma centra Dušica Popadić iznela je podatak iz jedne studije da je samo 7 odsto onih koji su čuli da je dete obelodanilo seksualno zlostavljanje, samo njih 7 odsto je i prijavilo.
Gošće N1 kažu da dalje sledi policija, od nje se počinje jer može da zaustavi nasilje, tužilaštvo, Centar za socijalni rad – stručna pomoć, i da za sve postoje protokoli.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari